Piše: Suzana Pavlović
Banovinom se do Karlovačke županije protezala pruga ukupne poslovne duljine 102,2 kilometra. Više nema teretnog prijevoza. Ako je željeznica ogledalo države, hrvatsko je u tisućama komada. Sisačko-moslavački pružni Frankenstein desetljećima je zapuštan s minimalnim ulaganjima. Indijski vozni park prije nego zapadnoeuropski. Duga kašnjenja. Čudnovati vozni redovi prema Zagrebu. Vagoni bez klime ili grijanja…
Banovinom se do Karlovačke županije protezala pruga ukupne poslovne duljine 102,2 kilometra. Druga je najteže stradala pruga prijevozno-željezničke mreže u Domovinskom ratu relacije Zagreb-Sisak-Caprag-Karlovac. Hrvatske željeznice u službenim zemljovidima navode cjelovito postojanje djelomično osposobljene trase. Završetkom rata dionica nikada nije potpuno obnovljena niti je skroz uspostavljen putnički promet.
Više nema teretnog prijevoza. Ako je željeznica ogledalo države, hrvatsko je u tisućama komada. Sisačko-moslavački pružni Frankenstein desetljećima je zapušten s minimalnim ulaganjima. Indijski vozni park prije nego zapadnoeuropski. Duga kašnjenja. Čudnovati vozni redovi prema Zagrebu. Vagoni bez klime ili grijanja. Odbijanja putnika.
Trasa Zagreb-Sisak-Caprag-Karlovac obuhvaćala je odvajanje za Novsku, Sisak-Caprag, Mošćenicu, D37 Petrinjsku ulicu i Sisačku ulicu. Petrinjom je išla D30 Ulicom Stjepana Radića i uz rijeku Petrinjčicu prema selu Hrastovica gdje se nastavljala na Kraljevčane, Bačugu, Banski Grabovac, Vlahović, Maju i Rovišku, na D6 Glinu, Gređane, Topusko, Blatušu, Gvozd, Crevarsku Stranu, Slavsko polje i Vojnić. Nakon Vojnića išla je Utinja Vrelom, Utinjom, Udbina-Sjeničakom, Skakavcem na Kupu i Rečicu, D36 Rečićkom ulicom uz autocestu A1. Prolazila je Orlovcem završno s Karlovcem.
Glinska željeznica potječe iz Austro-ugarske monarhije. Bečko Dvorsko ratno vijeće 1827. pokrenulo je izradu prvog projekta pruge od Siska prema Jadranu. Zagrebačka Generalkomanda zadužila je građevnog stručnjaka, inženjera i graničarskog majora Josipa Kajetana Knežića za prijedlog pruge od Siska, Petrinje i Gline do Karlobaga. Elaborat je podnio Dvorskom ratnom vijeću 13.veljače 1829. koje ga je pozitivno ocijenilo, ali nije ostvarilo.
Knežićev drugi prijedlog 1838. predviđao je trasu od Siska, Petrinje i Gline do Bandinog Sela između Tušilovića i Slunja do Josipdola na Jozefinskoj cesti i luke Senj, što je objavljeno u ‘Narodnim novinama’ 13. srpnja 1839.
Prijedlog je ocijenjen vrlo stručnim i tehnički dorađenim. Dvorsko ratno vijeće pristupilo je pripremnim radnjama izgradnje. Revolucija 1848. odnosno europsko Proljeće naroda s društveno-nacionalnim pokretima i nemirima te Knežićeva smrt to prekidaju.
Prometni smjer Steinbruck-Sissek bio je zanimljiv Habsburškoj monarhiji zbog izravne veze željezničkog i riječnog prometa u luci Galdovo. Gradnja hrvatskog dijela započeta je 1860. pod ingerencijom privatnog konzorcija ‘Carsko i kraljevsko povlašteno društvo južnih željeznica’.
Radove je vodio glavni inženjer Karlo von Etzel. Izgradnju visokih građevina preuzelo je građevno poduzeće ‘Guido Pongratz’ Zagreb. Gradnja je prvenstveno planirana gospodarskim i političkim interesima često sukobljenih austrijskih i mađarskih krugova umjesto interesa područja na trasi. Pripremni radovi započeti su 1852. Obustavljeni su zbog problema izvlašćivanja zemljišta i manjka financija.
Jednokolosječna pruga Zidani Most-Zagreb-Sisak do savske luke Galdovo bila je duga 127,58 kilometara s deset kolodvora. Željezničke zgrade su tipske s rubovima od crvene opeke oko pročelja, vrata i prozora. Uz prijamnu zgradu Zagreb sagrađene su ložionice, lokomotivska okretnica, vodopostaja i stambena zgrada za željezničke službenike.
Najveća zgrada bio je Zagreb Južni kolodvor. Veličinom druga bila je prijamna zgrada Sisak završnog kolodvora trase zbog čega je opremljen s više objekata i uređaja prema propisima za takve kolodvore. Prijamna zgrada Sisak djelomično je dignuta s ložionicom, lokomotivskom okretnicom, radionicom popravaka lokomotiva i vagona, vodopostajom i dvije jame za čišćenje vatre. Imala je depo za istovar drozge, dvije šupe za drvo i stambenu zgradu.
Pruga je povezivala zapadne dijelove Habsburške monarhije s istokom. Doprinijela je razvoju Siska otpočinjanjem razvoja i otvaranja proizvodnih te drugih pogona i upošljavanjem nekoliko tisuća radnika.
Pruga Zidani Most-Sisak postala je okosnica razvoja hrvatske željeznice…
Cijeli članak možete pročitati na poveznici ovdje.
Udruga Hrvatski Ratnik
Ništa nije slučajno ili zbog nesposobnosti. Hrvatska je pod okupacijom i stoga ova pozicija! Ovaj citat sve govori: “Unatrag nekoliko godina došli su ljudi koji su govorili da hrvatski narod nije sposoban sobom upravljati. Neprijateljske novine i ljudi propovijedali su da hrvatski narod treba tutora, a ja kažem: je li moguće da ti ljudi nemaju pravo, kad vele da su Hrvati nesposobni za život? Hajde da vidimo je li ti ljudi imaju pravo. Oni pišu i govore da je Hrvatska malena da bi mogla sama za se postojati, da je presiromašna da bi se mogla sama uzdržavati, da je hrvatski narod bedast da bi mogao sam sobom upravljati: Hajde da vidimo je li Hrvatska tako malena da ne bi mogla biti mala i slobodna. Pogledajmo Švicarsku, zemlju manju od Hrvatske, stisnuta među velebnim gorama između velikih naroda i država, a ipak tako dobro uređenu i bogatu, da nitko iz nje ne želi otići, jer je narod zadovoljan i pripravan svagda ju braniti i obraniti. Pa kad može biti slobodna i mala Švicarska, zašto ne bi bila slobodna i Hrvatska koja je od nje veća i prirodno bogatija?” A.P