Objavljuje Hrvatski Ratnik
Građani grada Zagreba, uz podršku građanske inicijative RESPIRA, uputili su Gradu Zagrebu i gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću službenu predstavku građana kojom traže numerirano, pisano i dokumentirano očitovanje na ključna pitanja o projektu Centra za gospodarenje otpadom Zagreb. Zasebno je podnesen i zahtjev za pristup informacijama kojim se od Grada traže postojeći dokumenti i podaci vezani uz CGO Zagreb…
Građanska inicijativa RESPIRA obratila se i otvorenim pismom medijima, građanima Grada Zagreba i hrvatskoj javnosti zbog ozbiljnih otvorenih pitanja vezanih uz navedeni projekt.
Tim otvorenim pismom ista pitanja upućena gradskoj vlasti stavljaju i pred javnost jer smatraju kako građani Zagreba imaju pravo znati na temelju kojih dokumenata, analiza i jamstava Grad nastavlja realizaciju jednog od najvećih i najskupljih infrastrukturnih projekata u Zagrebu.
Ističu kako Tomislav Tomašević nije osmislio projekt CGO Resnik već je on politički i planski razvijan još za vrijeme Milana Bandića, čija administracija snosi odgovornost za njegovo pokretanje i trasiranje na ovoj lokaciji. No, smatraju kako je nakon promjene vlasti postojala mogućnost zaustavljanja projekta, ponovnog otvaranja pitanja lokacije i tehnologije te provođenja neovisne stručne revizije prije daljnjeg ulaganja javnog novca.
Kako je pod današnjom vlašću projekt nastavljen, 2024. je usvojena Studija izvedivosti, tijekom 2025. i 2026. vođeni su ključni okolišni i lokacijski postupci, a u lipnju 2026. pokrenuto je prethodno savjetovanje za nabavu projektiranja i izgradnje vrijednu 155 milijuna eura bez PDV-a. Time je sadašnja uprava preuzela političku odgovornost za nastavak i realizaciju projekta te odgovornost za njegove posljedice.
Smatraju kako je vrijeme da se o Centru za gospodarenje otpadom Zagreb prestane govoriti jezikom političkog marketinga i počne govoriti jezikom činjenica. Pitanje CGO nije samo pitanje otpada već pitanje vode koju pijemo, zdravlja građana te kvalitete života cijelog Zagreba.
Kako smo već objavili, inicijativa poziva građane da svojim potpisom podrže zahtjev za obustavu projekta i njegovo neovisno stručno preispitivanje.
U nastavku pročitajte javna i otvorena pitanja upućena zagrebačkoj gradskoj vlasti.
JAVNA I OTVORENA PITANJA GRADONAČELNIKU TOMISLAVU TOMAŠEVIĆU I GRADU ZAGREBU
Od Grada Zagreba ne tražimo općenite PR odgovore. Tražimo konkretne i numerirane odgovore na pitanja koja su izravno vezana uz službenu dokumentaciju projekta:
1. Zašto se CGO javnosti predstavlja kao postrojenje ‘bez neugodnih mirisa’, dok konačni Netehnički sažetak navodi da se neugodni mirisi prema modeliranju mogu širiti do tri kilometra?
2. Može li Grad Zagreb danas javno objaviti konkretne preuzimatelje ili ugovorene kapacitete za 116.657 tona GIO-a (goriva iz otpada) godišnje, koliko službena dokumentacija predviđa već za 2029. godinu?
3. Ako konkretni ugovori još ne postoje, zašto se projekt ubrzava prije nego što je javnosti prikazan dokaziv i dugoročno održiv plan plasmana GIO-a?
4. Zašto analiza raspoloživih kapaciteta za termičku oporabu GIO-a u Hrvatskoj i Europskoj uniji nije bila predmet Studije utjecaja na okoliš?
5. Što se konkretno događa s GIO-om ako zbog tržišnog, logističkog ili ugovornog poremećaja predviđenih 30 dana privremenog skladištenja više nije dovoljno?
6. Zašto Grad smatra prihvatljivim ovako veliko postrojenje smjestiti na području koje službena dokumentacija opisuje kao dio zagrebačkog vodonosnika ključnog za javnu vodoopskrbu i vrlo osjetljivog na onečišćenje?
7. Zašto je za Grad prihvatljiva činjenica da se najbliža zona sanitarne zaštite izvorišta nalazi svega približno 250 metara od zahvata?
8. Hoće li PFAS biti obvezan parametar redovitog monitoringa podzemnih voda prije izgradnje i tijekom rada CGO-a – da ili ne?
9. Ako hoće, u kojem će dokumentu to biti izrijekom propisano i zašto PFAS nije posebno naveden kao parametar monitoringa u ključnim javno dostupnim dokumentima projekta? Ako neće, na temelju čega je donesena odluka da ga nije potrebno posebno pratiti?
10. Hoće li prije početka radova biti napravljeno javno dostupno nulto stanje PFAS-a i drugih relevantnih onečišćivala u podzemnim vodama, na mjernim točkama uzvodno i nizvodno od lokacije? Gdje će se točno nalaziti piezometri, koliko će ih biti, koji predstavljaju hidrogeološki uzvodne, a koji nizvodne kontrolne točke, kolika će biti učestalost uzorkovanja, granice kvantifikacije za pojedine PFAS spojeve i koja će izmjerena vrijednost automatski pokrenuti interventne mjere?
11. Hoće li rezultati monitoringa podzemnih voda biti kontinuirano javno dostupni građanima na internetu, bez potrebe za pojedinačnim zahtjevima za pristup informacijama?
12. Tko će institucionalno i financijski snositi odgovornost ako se nakon početka rada utvrdi onečišćenje podzemnih voda koje se može povezati s radom CGO-a?
13. Zašto Grad ide dalje s projektom procijenjene vrijednosti oko 155 milijuna eura bez PDV-a prije nego što su sva ova pitanja zatvorena konkretnim dokumentima, ugovorima i obvezama?
14. Je li gradonačelnik Tomislav Tomašević spreman prije početka izgradnje naručiti potpuno neovisnu stručnu reviziju Studije utjecaja na okoliš, od institucije koja nije sudjelovala u pripremi projekta?
15. Ako je Grad potpuno uvjeren da su projekt, lokacija i predložene mjere zaštite sigurni i kvalitetno analizirani, zašto bi se protivio takvoj neovisnoj reviziji?
16. Sama Studija navodi da, ako se izlazni tokovi ne mogu plasirati i skladišni kapaciteti se popune, može doći do prekida primanja otpada u CGO Zagreb. Ako se to dogodi, kamo će Grad Zagreb tada usmjeravati stotine tisuća tona otpada koje CGO treba zaprimati i postoji li za taj scenarij konkretan rezervni plan?
17. Službeni odgovori na primjedbe navode spremnik za opožarenu vodu kapaciteta 800 m³, ali istodobno priznaju da u Studiji nije detaljno prikazan proračun njegova kapaciteta i da će se detaljna analiza napraviti tek u kasnijoj fazi projektiranja. Na temelju kojeg je „worst case“ požarnog scenarija onda zaključeno da je 800 m³ dovoljno za zadržavanje kontaminirane vode i zaštitu vodonosnika?
18. Hoće li se PFAS redovito analizirati u industrijskim otpadnim vodama CGO-a prije i nakon lokalnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te prije njihova ispuštanja u sustav javne odvodnje prema CUPOVZ-u? Ako neće, na temelju čega Grad može dokazati da se PFAS neće samo prenijeti iz CGO-a u drugi dio vodnog sustava?
19. Kako će program monitoringa podzemnih voda oko CGO-a biti usklađen s Direktivom (EU) 2026/805, kojom su u europski okvir standarda kakvoće podzemnih voda uvedeni parametri ‘Sum of PFAS’ i ‘Sum of 4 PFAS’, dok se države članice potiču i na praćenje parametra ‘PFAS Total’? Hoće li Grad navedene standarde i preporuke ugraditi u program monitoringa podzemnih voda CGO-a prije utvrđivanja nultog stanja i prije početka njegova rada?
VIŠE PROČITAJTE NA: respira.com.hr
Petrova 4,11 “Ako tko govori, neka govori kao riječi Božje; ako tko služi, neka to čini kao snagom koju daje Bog, da se u svemu proslavlja Bog po Isusu Kristu. Njemu nek je slava i moć u vijeke vjekova! Amen.”
Zapratite nas na društvenim mrežama, pozovite i druge da nas zaprate:
Udruga Hrvatski Ratnik