Objavljuje Hrvatsli Ratnik
Ispod je obrađena informacija o posljedicama izglasavanja novog digitalnog poreznog zakona koji nije ništa drugo nego CHAT CONTROL na mala vrata. Sada u fazi javne rasprave, pozovite sve vaše pratitelje da se s ovim privitkom uključe u javnu raspravu. ZNALI su da im CHAT control ne će proći pa su ga ugradili u ovaj zakon. Naš tim je naporno radio da predstavimo sve posljedice i bezakonje ovog prijedloga zakona…
Molim vas dajte sve od sebe. Ovo je epska bitka. Ili mi ili oni. – Dr. Nada Jurinčić…
IZMJENE OPĆEG POREZNOG ZAKONA KAO ALIBI ZA UVOĐENJE MASOVNOG NADZORA HRVATSKIH GRAĐANA
Građanska inicijativa WHO – CRO EXIT
Hrvatska, 08.10.2025.
Ovaj javni apel upućen je hrvatskom narodu, saborskim odborima, pravnim institucijama, medijima i akademskoj zajednici – jer se ne radi o tehničkoj izmjeni zakona već o institucionalnoj transformaciji koja ukida pravnu osobnost hrvatskih građana i uvodi algoritme kao nevidljive arbitre bez odgovornosti.
Vlada Republike Hrvatske, na čelu s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem, predlaže izmjene Općeg poreznog zakona u okviru Agende 2030 koju Vlada provodi preko EU direktiva, ali s razlikom da EU direktive nalažu donošenje zakona u skladu s poštivanjem zaštite osobnih podataka a čega u izmjenama Općeg poreznog zakona nema.
1. PREMA NAČELIMA PROPORCIONALNOSTI I SVRHOVITOSTI U PRAVNOM SUSTAVU:
- podaci se smiju prikupljati samo ako su povezani s poreznim obvezama,
- sve što je osobno, privatno, intimno mora biti zaštićeno,
- osim ako postoji sudski nalog i dokaz da je relevantno,
- članak 37. Ustava RH jamči nepovredivost privatnih osobnih podataka,
- EU Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) jasno propisuje da se osobni podaci smiju obrađivati samo u svrhu koja je jasno definirana i opravdana.
2. ŠTO JE SPORNO U IZMJENAMA ZAKONA
Ako zakon dopušta da se ‘kopira sadržaj uređaja’ bez preciznog ograničenja:
- otvara se prostor za institucionalnu i drugu zloporabu,
- stvara se klima straha i nepovjerenja,
- hrvatski građani gube kontrolu nad vlastitom privatnošću.
3. KOJA ĆE SVE ZAKONSKA I USTAVNA PRAVA BITI POVRIJEĐENA IZGLASAVANJEM OVAKVOG ZAKONA:
- Članak 3. Ustava RH – Vladavina prava
- Članak 22. Ustava RH – Osobna sloboda i pravna sigurnost
- Članak 29. Ustava RH – Pravo na pravično suđenje
- Članak 38. Ustava RH – Pravo na pristup informacijama
- Članak 37. Ustava RH – Pravo na privatnost
- Članak 48. Ustava RH – Pravo vlasništva
Zakonska prava prema drugim propisima
- Zakon o zaštiti osobnih podataka (usuglašen sa GDPR – om) zabranjuje obradu osobnih podataka bez jasne svrhe, pravne osnove i nadzora,
- Zakon o općem upravnom postupku propisuje da svaka upravna odluka mora biti obrazložena, provjerljiva i podložna žalbi.
4. ŠTO JE OVDJE PROBLEMATIČNO
- Sudski nadzor je izostavljen, Porezna uprava dobiva ovlasti koje ima pravosuđe,
- algoritmi odlučuju bez ljudske intervencije što krši temeljna načela pravne države.
Ovaj zakon, kako je predložen, ne samo da ugrožava privatnost već institucionalizira nadzor države bez kontrole.
5. KLJUČNI ARGUMENTI ZA OSPORAVANJE
- nema ljudske odgovornosti: automatizirane odluke ne omogućuju identifikaciju osobe koja je donijela odluku,
- nema obrazloženja: algoritmi nikom ništa neće objašnjavati,
- nema žalbenog tijela: ako se odluka temelji na algoritmu, kome se onda žaliti,
- automatizacija dovodi do diskriminacije: algoritmi reproduciraju institucionalne pristranosti bez kontrole,
- Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), čl. 22: zabranjuje donošenje odluka koje se temelje isključivo na automatiziranoj obradi,
- Povelja EU o temeljnim pravima, čl. 8 i 47: štite pravo na privatnost i pravo na učinkovitu pravnu zaštitu.
6. SADAŠNJI POREZNI ZAKON JE DOBRO REGULIRAN
Sadašnji zakon ima jasne procedure, prava i obveze. Nove izmjene se ne odnose na poreznu osnovicu, stope ili prijave, već na:
- pravo Porezne uprave da pristupa privatnim uređajima,
- prikupljanje mrežnih i komunikacijskih podataka,
- traženje lozinki i enkripcijskih ključeva,
- kopiranje sadržaja mobitela i računala,
- sve bez sudskog naloga.
Ovo se ne može nazvati fiskalnom kontrolom, to je digitalno pretresanje koje se može proširiti na bilo kojeg hrvatskog građanina. Time se stvara pravni temelj za algoritamsku nadmoć nad ljudima bez ljudske odgovornosti, bez pravne zaštite i s potencijalom za institucionalnu zloporabu.
7. IZMJENE OPĆEG POREZNOG ZAKONA OD 2024. DO DANAS IDU TIHO I POSTUPNO
Članak 32.a (izmijenjen 2024.) uveo je solidarnu odgovornost članova društva bez prethodne obrane, znači u slučaju poreznog predmeta svi su jednako krivi. Članak 44.a (izmijenjen 2024.) omogućio je blokadu internetskih bankovnih transakcija bez obavijesti i bez pravne adrese. Ove izmjene stvorile su pravni okvir koji sada, kroz algoritamsku obradu, prelazi u tehnološku egzekuciju bez kontrole.
Predložene sadašnje izmjene Općeg poreznog zakona s člankom 67. omogućuju poreznoj upravi da pristupi i kopira sadržaj mobitela i računala bez sudskog naloga pod prijetnjom krivnje, i otvara vrata neograničenom i netransparentnom prikupljanju osobnih podataka uključujući kontakte, poruke, fotografije, dokumente itd.
Na ovaj način državne strukture, malo po malo, ukidaju temeljne slobode hrvatskih građana a jedino objašnjenje, koje proizlazi iz ovih postupanja, je potpuni nadzor državnog aparata. Umjesto da državni aparat služi narodu, ovakve mjere traže od naroda da služi državnim strukturama.
8. PREDLAŽE SE OSNIVANJE VIJEĆA KAO POREZNOG TIJELA
Vijeće bi izabrao ministar financija i nije poznato što bi to Vijeće radilo, sigurno ne bi pridonijelo zaštiti hrvatskih građana od zloporaba osobnih podataka. Vjerojatno bi Vijeće bilo paravan da postoji nekakav nadzor, ali to Vijeće bi bilo savjetodavno i što je najvažnije ne bi bilo neovisno.
Ako nema obvezu javnog izvještavanja onda ne može štititi hrvatske građane već služi kao institucionalni štit za provedbu masovnog nadzora. Ako se izglasaju ove izmjene, Vijeće će, jednako kao i algoritmi, provoditi taj zakon i institucije će se sve više zatvarati suprotno funkciji koju trebaju obnašati u demokratskom društvu.
9. MOGUĆE SLJEDEĆE IZMJENE U OPĆEM POREZNOM ZAKONU
a. Uvođenje obveznog digitalnog identiteta za porezne obveznike
- centralizirani digitalni profil,
- povezivanje s bankovnim računima.
b. Automatizirano izdavanje poreznih rješenja bez ljudske intervencije
- algoritmi generiraju rješenja, prava na žalbu nema.
c. Zabranjuju se privatne aplikacije u korist državnih
- svi moraju koristi državne alate koji imaju ugrađene nadzorne funkcije.
d. Povezivanje poreznih podataka s drugim sustavima (zdravstvo, obrazovanje, socijala)
- jer, tehnokracija ne dolazi odjednom, uvodi se tiho kroz zakonske izmjene koje izgledaju tehnički, ali koje mijenjaju društvo iz temelja.
10. ZAŠTO JE ODABRAN POREZNI ZAKON ZA UVOĐENJE MASOVNOG NADZORA
Ima institucionalnu pozadinu i nisku razinu javne pažnje. Opće je shvaćanje da Porezna uprava ‘mora imati sve podatke o građanima’. No to nije pravna činjenica, već institucionalna fikcija. Ljudi su imali snažniju reakciju na Chat control. Porezna institucija se doživljava više kao birokratsko utočište tehničke prirode, ima svojstvenu prisilu naplate potraživanja i na neki način izaziva strah kod ljudi zbog neplaćanja obveza prema državi.
Ali, odabran je i stoga jer nije ideološki niti politički obojen pa ljudi ne reagiraju pretjerano oko ovih izmjena, premda bi trebali. Uvođenje algoritamskog nadzora kroz porezni sustav nije digitalna reforma već nastavak institucionalne manipulacije koja se provodi pod okriljem strateških ciljeva Agende 2030 – bez javne rasprave, bez demokratske kontrole i na štetu suvereniteta Republike Hrvatske.
11. NEVIDLJIVI NADZOR POD KRINKOM ZAKONA – ZAŠTO JE POREZNI ALGORITAM OPASNIJI OD CHAT CONTROLA
Opći porezni zakon je savršen trojanski konj za uvođenje nadzora jer ne izaziva instinktivni otpor poput Chat controla.
- Porezni zakon je neutralan i dosadan pa većina ljudi ne čita porezne zakone jer ih smatraju birokratskim a ne političkim.
- Chat control je odmah prepoznat kao napad na privatnu komunikaciju.
- Porezna uprava ima institucionalne ovlasti i promjena se ne doživljava kao radikalna.
- Kod Chat controla se odmah vidi da se poruke skeniraju.
- Kod poreznog zakona nadzor je nevidljiv, algoritamski i ljudi ne znaju kada su pod nadzorom.
- Chat control je izazvao reakcije nevladinih organizacija, IT stručnjaka.
- Porezni zakon prolazi bez medijske pažnje i bez otpora.
Sličnosti između Općeg poreznog zakona i Chat controla nisu slučajne – obje konstrukcije uvode masovni nadzor digitalnih uređaja, pristup bez naloga, algoritamsko odlučivanje i obradu osobnih podataka bez ljudske kontrole. Razlika je samo u percepciji:
- Chat control je izazvao otpor jer je bio vidljiv.
- Porezni zakon prolazi jer je nevidljiv, birokratski i tehnički.
Deklarativna svrha – zaštita djece, ili borba protiv utaje poreza – koristi se kao institucionalni alibi za algoritamsku obradu bez nadzora. I zato su ove izmjene opasnije jer se uvode kroz zakonske rupe, bez javne rasprave, bez medijske pažnje i bez instinktivnog otpora, sve dok ne bude kasno.
12. FINANCIRAJU LI SE IZMJENE ZAKONA KOJE UVODE MASOVNI NADZOR IZ VANJSKIH IZVORA, POPUT EU FONDOVA ILI DRUGIH MEĐUNARODNIH IZVORA, TKO ZAPRAVO OBLIKUJE DOMAĆU POLITIKU I U ČIJEM JE TO INTERESU
Hrvatska je korisnik sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost koji potiče digitalizaciju javne uprave. Vrlo vjerojatno su financirane iz EU sredstava. Digitalna agenda EU u sklopu Agende 2030 i EU Digital Compass potiču uvođenje algoritamskih sustava upravljanja.
Ako se zakon prikaže kao digitalna reforma može se kvalificirati za financiranje kroz digitalne pakete. Ti bi fondovi trebali služiti razvoju, a u praksi to nije tako. Nadzor se prikazuje kao modernizacija dok je prava svrha kontrola i nadzor. Vlada dobiva sredstva (novac), hrvatski građani gube zakonska prava.
Stoga, bilo bi poželjno da saborski zastupnici zatraže javne podatke o financiranju zakonskih izmjena, ispitaju EU dokumentaciju o dodijeljenim sredstvima i njihovoj namjeni ili pokrenu javnu raspravu o etičnosti financiranja zakona koji uvode nadzor.
13. HOĆE LI VLADAJUĆE STRUKTURE BITI IZUZETE OD OVOG ZAKONA
Realno je očekivati da će vladajuće strukture biti izuzete od zakona jer donošenje ovakvog zakona abdicira odgovornost državne strukture. Nema jasnoće što su čije dužnosti i za što je neka fizička ili pravna osoba odgovorna.
S obzirom da se ovim državne strukture još više zatvaraju unutar institucija, a hrvatski građani gube demokratske alate kojima mogu institucije pozivati na odgovornost, pravnu i političku, nužno bi bilo tražiti smjenu Vlade legalnim putem jer je bolje mijenjati Vladu koja demokratski sustav RH zamjenjuje tehnokratskim, nego da državne strukture mijenjaju narod.
Ove su izmjene neprihvatljive u svakom pogledu, Božjem i ljudskom, i stoga su posebno pozvani oporbeni, ali i vladajući političari da Vladi ukažu na tu činjenicu. Nitko nije dobio mandat na izborima da ukida demokraciju u Hrvatskoj.
14. ŠTO REĆI NA KRAJU
- Ovo nije porezni zakon – ovo je zakon o nadzoru koji koristi porez kao izgovor za uvođenje tehnološke infrastrukture kontrole.
- Vlast se institucionalno još više zatvara i oslobađa odgovornosti.
- Neki strani financijeri preuzimaju kontrolu nad našom Domovinom.
- Gubi se ljudska dimenzija u društvu, a zamjenjuje se algoritamskom koja nema ljudsku svijest.
- Prihvaćanjem izmjena pravni sustav će se izmijeniti nagore.
- Hrvati će se tretirati kao algoritamski podatak.
- Strojevi će postupno preuzimati kontrolu u društvu itd.
Ali, to se ne mora dogoditi ako dragi Hrvati odlučno stanete na liniju obrane i kažete NE ovakvim manipulacijama. Agenda 2030 se poprilično razmahala ali samo zato jer je narod pasivan i nezainteresiran što se iza kulisa događa.
Pasivnost je osobina na koju tehnokratski sustavi računaju. Zato se informirajte da znate što se događa. Reagirajte na vrijeme dok nije prekasno. Činite sve da razbijete tišinu s kojom vas žele zarobiti na duge staze. Posebno ovo vrijedi za političare, jer snosite najveću odgovornost.
Ovdje se i radi o tome da se izbjegne institucionalna odgovornost, jer šutnja je formalna podrška zakonskim izmjenama koje uvode nadzor, a to znači suglasnost s gubitkom demokratske kontrole. A mi to ne ćemo dopustiti, zar ne?
Uvođenje tehničkih mjera bez nadzora nije digitalna reforma, već eksperiment nad temeljnim ljudskim pravima i suverenitetom Republike Hrvatske. Šteta koja nastane u takvom sustavu može biti nenadoknadiva – pravno, društveno i moralno.
Izmjene u obliku u kojem su predstavljene predstavljaju institucionalno poniženje hrvatskih građana, povredu njihova intelektualnog i materijalnog dostojanstva, te udar na ustavni poredak Republike Hrvatske.
Pozivamo sve institucije, medije i građane da ne prihvate algoritamsku presudu bez odgovornosti kao novu normu. Zakon mora štititi ljude a ne strojeve.
“Što ćemo dakle na to reći? Ako je Bog za nas, tko će protiv nas?” (Rim 8,31)
Zapratite nas na društvenim mrežama, pozovite i druge da nas zaprate:
Udruga Hrvatski Ratnik
Podrška
Podrška.