Piše: Vjekoslav Krsnik
U Hrvatskoj je kao i cijelom svijetu, a posebice u Europi, obilježen Dan sjećanje na žrtve Holokausta Yom HasHoah, a uoči tog datuma u Nacionanlnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu otvorena je izložba o hrvatskim “pravednicima među narodima” koji su za vrijeme nacističkog režima NDH-a nesebično i uz vlastiti rizik spašavali Židove od progona ustaških vlasti.
Izložbu je organizirala moja bivše kolegica iz “Vjesnika”, kustosica Branka Sömen, koja se posljednja dva desetljeća posvetila istraživanju te teme i njezinom predstavljanju ne samo u Hrvatskoj nego još više u inozemstvu. Tako je prvu izložbu organizirala u Los Angelesu, a zatim u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, pa je tamošnja javnost bila upoznata sa 130 hrabrih pojedinaca onog dijela hrvatskog naroda koji je u teškim političkim okolnostima tadašnjeg nacističkog režima spašavao Židove od progona.
Izložba je za Hrvatsku osobito značajna i po tome što je naša zemlja preuzela ove godine predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA) o čemu je na sva usta govorio premijer Andrej Plenković. Međutim u organizaciji same izložbe, iako je u početku pristalo na suradnju s organizatoricom Brankom Sömen, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je naprasno odustalo, a slično se dogodilo i s Poglavarstvom grada Zagreba.
Tako se Branka Sömen oslonila na Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu, Školsku knjigu i Hrvatski audiovizualni centar kao pokrovitelje te na nekoliko poslovnih ljudi koji su financirali projekt. Ministarstvo kulture na čelu s Ninom Obuljen Koržinek, koje je resorno nadležno za ovakav događaj, također se oglušilo na molbe organizatorice da se uključi u organizaciju izložbe. Dakle, Vlada Republike Hrvatske je znakovito na neobjašnjiv način odustala sudjelovati u organizaciji ove ne samo kulturne nego i politički značajne izložbe.
To se vidjelo i na samom svečanom otvaranju izložbe jer je na njoj kao poseban gost bio izrealski veleposlanik u Hrvatskoj Gari Koren, što je trebalo značiti da Vlada Republike Hrvatske bude zastupljena barem s jednim ministrom, ako ne s ministrom vanjskih i europskih poslova, onda s ministrom znanosti i obrazovanja ili ministricom kulture.
Oba ta ministarstva poslali su na otvaranje izložbe sporedne činovnike, što je na neki način bilo potcjenjivanje ne samo same izložbe nego i izraelskog veleposlanika. Izraelski veleposlanik je između ostalog rekao: “Početkom ove godine imao sam čast održati svečanost dodjele titule Pravednika među narodima u Osijeku pokojnom Kamilu Firingeru koji je svojim hrabrim djelovanjem spasio Darka Fischera te njegovu majku i sestru.
To mi dodatno daje razlog da budem duboko počašćen što mogu prisustvovati izložbi fokusiranoj na živote 130 hrvatskih heroja koji su svojim nesebičnim činom izravno zaslužni za spašavanje brojnih života, čak i generacija. A vidjeti ovu izložbu u godini u kojoj Hrvatska predsjeda Međunarodnim savezom sjećanja na holokaust daje još jednu razinu važnosti. Ona naglašava predanost Hrvatske da se suoči sa svojom prošlošću, da oda počast herojima gdje može i da osigura kulturu i budućnost sjećanja, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu.”
Uz nekoliko gostiju među kojima je bio i bivši predsjednik Republike Ivo Josipović koji je i sam pomagao organizatorici izložbe Branki Sömen u dosadašnjim nastojanjima pohvalivši njezin trud. Branka Sömen je podsjetila da je probleme s organiziranjem izložbe u Hrvatskoj imala već nakon povratka iz Los Angelesa.
Podržali su me mnogi od predsjednika Republike do pokojnog gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, ali “odjednom je sve nestalo, izbrisano. Nitko me više nije kontaktirao, do nikoga nisam mogla doći. Do danas ne znam što se dogodilo”.
Taj čudni bojkot traje do današnjih dana, a to se ovom zgodom vidjelo i po tome što su dva vodeća dnevnika “Večernji list” i “Jutarnji list” jednostavno ignorirali događaj koji se za njih, inače punih stranica Jasenovca, nije dogodio, iako je HINA emitirala jednu, doduše diletantski napisanu, vijest o otvorenju izložbe.
Novinar koji je pokrivao događaj nije uopće spomenuo ni jednu riječ izraelskog veleposlanika, a glavnu informaciju da Hrvatska ima 130 “Pravednika među narodima” objavio je tek na kraju teksta.
Na kraju ostaje pitanje zašto premijer Andrej Plenković bojkotira ne samo vrijedan pokušaj Branke Sömen nego uspomenu na hrabrih 130 Hrvata i Hrvatica koji su za vrijeme ustaškog režima spašavali svoje susjede Židove od ustaškog progona.
Odgovor je, što se tiče Andreja Plenkovića, vrlo jednostavan: isticanje hrvatskih “Pravednika među narodima” ugrožava napuhani mit o Jasenovcu koji je na početku velikosrpske propagande glasio da je tamo likvidirano 700.000 Židova, Srba i ostalih, iz čega se jedino moglo zaključiti da su Hrvati genocidan narod.
Udruga Hrvatski Ratnik
Poštujem g. Krsnika i njegovo pisanje no, u NDH nije postojao nacistički režim a ni fašistički jer su te dvije stranke bile izvan zakona. S druge strane, tko normalan može pomisliti da se u ratnim uvjetima išta moglo dogoditi a da za to nisu znale vlasti i poglavnik? Bi li Izrael uvrstio u Pravednike među narodima i poglavnika NDH, dr. Antu Pavelića, obzirom na njihov moto da je svaki pravednik koji spasi i jednog Židova ili će prevagnuti licemjerje jer se zna da je poglavnik spašavao mnoge a posebice liječnike? Da ne zaboravimo, Rasni zakon je bio nametnut od Hitlera kojem nije osobito bilo stalo do NDH koliko do Italije i Srbije pa su u tom smislu išle i njegove zapovijedi. Prisjetimo se logora Sajmište u Zemunu od kojega se poglavnik izuzeo, znajući što će se tamo događati a, iako na tlu NDH, njime su upravljali Srbi i Nijemci. Prisjetimo se i da je HRT na svom teletekstu (tko još danas čita teletekst) objavio da se ispričava što su za zločin ubojstva 20 000 djece koji su počinili partizani, optuživali Ustaše!!! Podsjetimo se i da je gđa Božidarka Frajt jedna od spašene i udomljene djece, dakako, od strane vlasti NDH. Stoga, što je institucija Pravednik među narodima, politička ili humanitarna organizacija!? Bog i Hrvati!