Piše: Vlaho Modrinić
Uzevši u obzir neprestane napade i laži koje dolaze od strane veliko-srpskih krugova, gdje se stalno susrećemo s raznim pokušajima krađe hrvatske kulturne baštine a poglavito kada je riječ o hrvatskom gradu Dubrovniku te poznatim hrvatskim piscima iz srednjeg vijeka poput Ivana Gundulića, Marina Držića ili fizičara i astronoma Ruđera Josipa Boškovića, vidimo da se iz godine u godinu taj njihov zamišljeni popis tzv. srpskih pisaca proširuje…
Naravno, bitno je spomenuti i druge poznate Hrvate iz ostalih krajeva Hrvatske, poput Nikole Tesle, Andrije Zmajevića, Matije Zmajevića, Vicka Zmajevića, Svetozara Borojevića i ostalih koje istočni susjedi prisvajaju te pritom često izmišljaju nekakvu ‘dokumentaciju’ koja bi trebala poslužiti kao dokaz za takve tvrdnje, a koja se vrlo brzo ustanovi kao lažnjak jer dotični ne znaju niti kako su se ljudi potpisivali (slučaj s Teslom).
S druge strane, ukoliko iz nekog razloga ne prisvajaju neke druge čimbenike hrvatske tradicije i kulture (a što je samo po sebi rijetkost) tada obavezno iste obezvrijeđuju, poput hrvatskih kraljeva kao primjer. S tim na umu vrijedi istaknuti neke od dobro poznatih činjenica te ih je potrebno redovito i ponavljati, ipak neki malo teže shvaćaju takve stvari.
Ovom prilikom nećemo ići u detalje te ćemo se baviti isključivo hrvatskom kulturnom baštinom s prostora Jadranske Hrvatske, dakle nećemo se pozivati na Veliku/Bijelu Hrvatsku (spomenut ćemo jednu stavku), budući da je teško izvlačiti ono što zovemo činjenicama iz toga vremena, izuzev toga da je postojala istovremeno kad i Jadranska Hrvatska, a o čemu govori i Konstantin VII. Porfirogenet u svom djelu ‘O upravljanju Carstvom’.
Pa krenimo redom:
Usporedba prva
- Prvo hrvatsko međunarodno priznato kraljevstvo u Jadranskoj Hrvatskoj: Hrvatska kralja Tomislava, 925. godine (Prvo međunarodno priznanje hrvatskom vladaru u Jadranskoj Hrvatskoj, priznanje knezu Branimiru kao vladaru Hrvatske 879. godine).
- Prvo srpsko međunarodno priznato kraljevstvo: Kraljevstvo Srbije Stefana Nemanjića, 1217. godine.
Vremenska razlika: 292/(338) godine/a!
Usporedba 2
- Prvi hrvatski kameni spomenik s hrvatskim imenom: Povelja kneza Trpimira, 852. godine (ukoliko bi razmatrali povijest Bijele/Velike Hrvatske, Tanajske ploče, 3. stoljeće)
- Prvi srpski kameni spomenik: Temnićki natpis (ne spominje srpsko ime), 11. Stoljeće
Vremenska razlika: 150+/800 godina!
Usporedba 3
- Prvi pisani hrvatski spomenik Jadranske Hrvatske: Bašćanska ploča, 1100. godina
- Prvi pisani srpski spomenik: Miroslavovo jevanđelje, 1195. godina
Vremenska razlika: 95 godina!
Usporedba 4
- Prvi hrvatski statut/zakonik: Korčulanski statut/Vinodolski zakonik, 1214./1288. godine
- Prvi sprski zakonik: Dušanov zakonik, 1349. godine
Vremenska razlika: 135/61 godina!
Usporedba 5
- Počeci pokrštavanja Hrvata: 7. stoljeće
- Počeci pokrštavanja Srba: 9. stoljeće
Vremenska razlika: 2 stoljeća!
Usporedba 6
- Prvi hrvatski rječnik: Petar Lupis Valentian/Faust Vrančić, 1527./1595. godine (između 1595. godine i 1818. godine Hrvati su objavili još najmanje 12 rječnika i 16 slovnica)
- Prvi srpski rječnik, Vuk Karadžić, 1818. godine
Vremenska razlika: 291/223 godine!
Usporedba 7
- Prva hrvatska gramatika: Bartol Kašić, 1604. godine
- Prva srpska gramatika: Vuk Karadžić, 1814. godine
Vremenska razlika: 210 godina!
Usporedba 8
- Prva tiskana knjiga na hrvatskom jeziku: ‘Misal po zakonu rimskoga dvora’, 1483. godine
- Prva tiskana knjiga na srpskom jeziku: ‘Rujansko Četvorojevanđelje’, 1537. godine
Vremenska razlika: 54 godine!
Usporedba 9
- Prve hrvatske zbirke pjesama: Pariške pjesmarice, 1380. godine
- Prva srpska zbrika pjesma: Vuk Karadžić, ‘Mala prostonarodna slaveno-serbska pjesnarica’, 1814. godine (pozivaju se i na Rogeria de Pacienzu, ‘Orao se vijaše nad gradom Smederevom’, 1497. godine. Iako, nije jasno kako Talijan spada u srpske pisce…)
Vremenska razlika: 434/(117) godine/a!
Usporedba 10
- Prvi hrvatski roman: Petar Zoranić, ‘Planine’, 1536. godine.
- Prvi srpski roman: Atanasije Stojković, ‘Astrid i Natalija’, 1801. godine.
Vremenska razlika: 265 godina!
Usporedba 11
- Prvi hrvatski dramski tekst: Hanibal Lucić, ‘Robinja’, 1530. godine.
- Prvi srpski dramski tekst: Stefan Stefanović, ,,Smrt Uroša V.’’, 1825. godine
Vremenska razlika: 295 godina!
Usporedba 12
- Prva hrvatska opera: Vatroslav Lisinski, ‘Ljubav i zloba’, 1846. godine
- Prva srpska opera: Stanislav Binički, ,,Na uranku’’, 1903. godine
Vremenska razlika: 57 godina!
Usporedba 13
- Prvo hrvatsko javno kazalište: Hvar, ujedno i najstarije u Europi, 1612. godine
- Prvo srpsko javno kazalište: Srpsko narodno pozorište, 1861. godine
Vremenska razlika: 249 godina!
Usporedba 14
- Prvo hrvatsko sveučilište: Sveučilište u Zadru, 1396. godine
- Prvo srpsko sveučilište: Sveučilište u Beogradu, 1808. godine
Vremenska razlika: 412 godina!
Usporedba 15
- Najdugovjekije hrvatsko sveučilište s neprekinutim radom: Sveučilište u Zagrebu, 1669. godine
- Najdugovjekije srpsko sveučilište s neprekinutim radom: Sveučilište u Beogradu, 1808. godine
Vremenska razlika: 139 godina!
Usporedba 16
- Prva hrvatska gimnazija: Gornjogradska gimnazija Zagreb, 1607. godine
- Prva srpska gimnazija: Prva kragujevačka, 1833. godine
Vremenska razlika: 226 godina!
Usporedba 17
- Prva hrvatska prezimena: 11. stoljeće (većina naroda uspostavlja prezimena 14.-16. stoljeće)
- Prva srpska prezimena: 13. stoljeće (većina naroda uspostavlja prezimena odlukom Aleksandra Karađorđevića 1851. godine)
Vremenska razlika: 2 stoljeća/(okvirno 3,5 stoljeća )
Zaključak
Naravno, s hrvatske strane postoji još niz crtica iz povijesti koje bi trebalo spomenuti, međutim, uzevši u obzir da je izuzetno teško pronaći slične primjere kulturnog razvitka susjeda te usporedbe po svim čimbenicima onovremenog kulturnog razvoja u Hrvatskoj, neke stvari sam za sada odlučio izuzeti.
Slobodno napišite u komentaru mišljenje, ili vama poznate primjere, jer je moguće da sam od silnih primjera nešto smetnuo s uma.
Povodom ovogodišnjeg slavlja Hrvatskog kraljevstva iz vremena hrvatskog kralja Tomislava, želim svim istinskim Hrvaticama i Hrvatima sretnu 1100-godišnju obljetnicu.
Hrvatstvo živi!
Zapratite nas na društvenim mrežama, pozovite i prijatelje:
Udruga Hrvatski Ratnik
Tako izgleda.
Oni jedino razumiju:
Na ljutu ranu – ljutu travu!
S njima ne treba gubiti vrijeme jer jedino što je sigurno glede tzv. Srba je osnutak Knjaževine Srbije 1878. na Berlinskom kongresu. Od tada počinju muke tzv. Balkana a ponajviše Hrvata kao prastanovnika tzv. Balkana.
Bitno je napomenuti Tanajske ploče i prije njih narod Harvat (Harauvatiš) na grobnici kralja Darija I. u Naqsh-e-Rostam, Perzija, premda ima i starijih zapisa tkoji se mogu uzeti kao točni.
Počeli su oni s ,,Načertanijem” 1844. godine, ako ne i prije. Ne treba gubiti vrijeme, ali treba ih držati na oku.
Svaka čast po pitanju grobnice kralja Darija I. Nisam želio ići tako daleko jer bi bilo previše za ljude koji ne proučavaju konkretnije hrvatsku povijest.