Objavljuje Hrvatski Ratnik
Neki ljudi su toliko veliki obožavatelji rada i djela druga Plenkovića da im ni ova njegova izjava neće predstavljati problem. Da je nešto takvoga izjavio netko tko je sudjelovao u obrani Hrvatske, ili hrvatskog dijela BiH, moglo bi mu se i progledati kroz prste, ali kad takvu izjavu daje netko tko je cijeli Domovinski rat proveo po hodnicima europskih metropola, gledajući rat isključivo na televiziji, onda je to nešto sasvim drugo…
Stjepan Štimac je u nekoliko rečenica razotkrio nebulozu, totalno neznanje, a i totalnu nezainteresiranost aktualnog predsjednika hrvatske Vlade, Andreja Plenkovića, oko hrvatskog pitanja te mu očitao bukvicu obrazloživši zašto je njegova izjava nebulozna, netočna i uvredljiva za sve hrvatske branitelje, a osobito dragovoljce iz ’91.
Piše: Stjepan Štimac
Neki ljudi su toliko sigurni u sebe da im činjenice djeluju suvišno!
Na dan kad je Srbija započela rat protiv Hrvatske i ostatka zemalja bivše Jugoslavije, koji god to dan bio, Hrvatska je bila totalno razoružana od strane JNA, preko SDP-a i Ivice Račana koji, za razliku od Slovenije, nisu vidjeli potrebu da Hrvatska nekako zadrži svoje rezervno oružje.
Mala digresija, a jako bitna, jer se stalno borimo protiv vjetrenjača izjednačenja krivnje zaboravljajući da je Srbija 28.09.1990. donijela novi Ustav kojim je derogirala Ustav Jugoslavije, dakle poništila Jugoslaviju i stavila srbijanski Ustav i srbijansku federaciju kao vrhovni auoritet, iznad Jugoslavije. Ostalo je samo da promijene ime tvorevini koju su Ustavom proglasili svojom.
Srbija je, usput, jednostrano poništila autonomije Kosova i Vojvodine, a zadržala 3 glasa u predsjedništvu. To kad se pita zašto je Hrvatska poništila konstitutivnost Srba u Hrvatskoj. Srbija je također ukrala 2.6 milijardi maraka iz Narodne banke. Što je danas otprilike 4 milijarde eura. Ovo samo usput
Ono povezano s Plenkovićevom nebulozom je srž ove bolesne priče. Srž koja otkriva totalno neznanje, a izgleda i totalnu nezainteresiranost aktualnog premijera Hrvatske oko hrvatskog pitanja.
Dakle, premijeru, ako ne znaš što je bilo, a ne znaš, uzmi za savjetnike ljude koji znaju. Ti ljudi će ti reći da je Ukrajinaca u odnosu na Hrvate bilo 10 puta više, u početku rata, a i danas je taj odnos tu negdje, i to ukupno Hrvata u Hrvatskoj i BiH.
Početkom ruske agresije Ukrajina je bila među 5 najvećih i najopremljenijih vojnih sila Europe kopnenim, zračnim i pomorskim snagama. Oko 400.000 vojnika. Naravno, u odnosu na ruskih milijun to je nedostatno, ali svakako dostatno da zaustavi drugu silu svijeta i s većeg dijela teritorija ju odbaci.
Hrvatska u trenutku najjače srbijanske agresije nema oklopne snage, nema zrakoplovstvo, nema pomorske snage, nema čak ni lako topništvo, nema ništa osim osobnog naoružanja policije i specijalne policije. Ima policiju, specijalnu policiju i nenaoružane dragovoljce. I ono što praktički golim rukama otme agresoru.
U trenutku napada na Hrvatsku Jugoslavija pod direktnom komandom Srbije ima 250.000 aktivnih vojnika i oko 200.000 rezervista i paravojnih postrojbi, svi naoružani do zuba. Nasuprot hrvatskoj policiji, specijalnoj policiji i nenaoružanim dragovoljcima.
Samo za usporedbu, Rusija u trenutku napada na Ukrajinu ima milijun vojnika, Ukrajina oko 400.000. Dakle 2.5 naprema 1 u apsolutnim omjerima, ali je Ukrajina naoružana.
Hrvatska u trenutku napada jugočetničke armije ima sveukupno oko 30.000 policajaca, specijalaca i dragovoljaca, od kojih su policajci i specijalci naoružani lakim pješačkim oružjem, dragovoljci lovačkim puškama i golim rukama.
Dakle, omjer protiv Hrvatske je 15:1. Usporedimo to s rusko ukrajinskim omjerom 2,5:1 i činjenicom da su Ukrajinci bili naoružani do zuba, a odmah od početka agresije iza Ukrajine je stao kompletan NATO koji ih pomaže oružjem i novčano.
Hrvatskoj je odmah uveden embargo na oružje pod vodstvom Budimira Lončara, velikana genocidnog antifa okota.
Embargo je uveden s ciljem da se ne naruši ravnoteža. Ravnoteža je izgledala ovako:
- Jugoslavija=Srbija 3500 tenkova, Hrvatska 0.
- Jugoslavija=Srbija nekoliko stotina zrakoplova, od toga borbenih stotinjak, Hrvatska 0. Osim nekoliko poljoprivrednih, za zaprašivanje.
- Jugoslavija=Srbija stotine borbenih brodova i brodica, Hrvatska 0.
- Jugoslavija=Srbija tisuće topova, haubica i višecijevnih raketnih sistema, Hrvatska 0.
- Jugoslavija=Srbija kompletna i relativno moćna protuzračna obrana, Hrvatska 0.
Tako i sve ostalo. I sad ono najzanimljivije i najstrašnije, koje bi premijer Hrvatske trebao znati kad ga netko probudi u 3 ujutro. Hrvatska je izgubila oko 30 000 Hrvata u Hrvatskoj i BiH, dok je Ukrajina izgubila oko 200 000 svojih građana.
Ako to stavimo u apsolutni odnos, Hrvatska je izgubila gotovo trećinu više stanovništva od Ukrajine u brutalnom srbijanskom divljanju tijekom stvaranja velike Srbije. Što znači i da su srbijanski pokolji bili za trećinu užasniji od ruskih. Naravno na manjoj skali ukupne populacije, ali definitivno kvantitativno okrutniji i zločinačkiji.
Dakle, premijeru, to što si ti krkao krafne i bozu sa svojim prijateljem Milanovićem po Europi ne znači da je u Hrvatskoj bio ‘problem’, nego stravična agresija i neravnopravan rat do zuba naoružanog agresora i apsolutno razoružanog hrvatskog naroda.
Dok si ti krkao krafne mi smo goloruki pokušavali doći do oružja u ‘kasarnama’, oružja koje smo platili i koje je tehnički bilo i naše. Dok ste ti i Milanović krkali bozu po briselskim kafićima mi smo svaki dan nosili prijatelje i braću na groblje i nastavljali neravnopravnu borbu protiv deset tisuća puta jačeg protivnika nego je to sad Ukrajini Rusija.
Jer mi nismo imali ništa osim srca punog ljubavi za narod i Domovinu. I tko bi to razumi tko nije bol i patnju kuša, tko nije Oluju kako grmi sluša…
Znam da ne razumiješ nas Hrvate i kakav smo pakao prošli, ali bar pokušaj na nekoj matematičkoj razini razumjeti koliko nam je bilo teško i nikad više to nemoj banalizirati. Umjesto da si svjestan i ponosan kakvom narodu si premijer ti nas svodiš na svoju i Milanovićevu razinu ispraznosti nad ispraznošću.
‘Problem’ je kad te žuljaju cipele, žena maltretira jer nisi iznio smeće, kad ti se pas popiša u hodniku i Beroš izdreči tražeći pomoć.
Ovo što smo mi Hrvati prošli nije bio problem, to je bila apokalipsa za sve one koji su ostali bez domova, imovine, zdravlja, fizičkog i psihičkog. Apokalipsa za sve koji su ostali bez djece, unuka, supružnika, braće, sestara, roditelja, djedova i baka, rođaka, prijatelja, kao i za one koji se trzaju svaku noć u snu od bolova koje ti ne možeš ni zamisliti, a s njima se trzaju i svi njihovi najmiliji, i tako više od 30 godina za one koji su još živi.
Znaš li koliko je takvih? Znaš li koliko ih nije izdržalo? Pretpostavljam, ne znaš.
Kata Šoljić je izgubila 4 sina i supruga čije srce nije izdržalo, u onomu što ti nazivaš problemom, a što je za njih (za nas) bila apokalipsa.
Pronađi onaj video gdje otac nalazi mrtvog sina u snijegu i vidjet ćeš kako za čovjeka izgleda kraj svijeta. Ako ti to ne pomogne da nađeš dušu, onda si zauvijek izgubljen.
Urednički komentar by Miro Perković
Prvo pitanje je zašto Plenković nije te ’91. godine stao u obranu Domovine, kad je to već bio samo neki ‘problem’? Ili zašto bar nije s desecima i stotinama tisuća drugih branitelja kasnije uzeo pušku u ruke i rješavao taj ‘problem’? A imao je dovoljno godina te je mogao stati na branik Domovine kao što su stali mnogi s puno težim dijagnozama i stanjima od anemije..
To je vjerojatno stoga što to nije bio njegov rat i što mu je bilo svejedno živio on u Jugoslaviji ili velikoj Srbiji, a to dokazuje i svojim ‘zalaganjem’ da se kazne odgovorni za Vukovar, Škabrnju, Voćin, Petrinju, Dubrovnik… I da se napokon otkrije gdje su zakopani posmrtni ostaci naših preko 1.700 pogubljenih branitelja i civila.
Pustimo mantru kako je to posao državnog odvjetništva, pravosuđa i policije kad svi znamo da su svi oni birani od politike i u službi onih koji su ih izabrali.
Ali, kako bilo, Plenković bi uvijek i svuda trebao iznova i iznova ponavljati da mi nismo nikoga napadali i da smo se isključivo branili. Naš rat je obrambeni i pobjednički. Imali smo cca 15.000 poginulih branitelja i cca 6.000 ubijenih civila. Zar su ti ljudi život dali da bi jedan anemični dezerter mogao pričati o ‘problemu’ ’90-ih, u zemlji čiji je on premijer.
Je li pošteno prema svim tim našim žrtvama obrambenog Domovinskog rata, prema njihovim obiteljima i svim braniteljima, izjaviti nešto tako krivo, jadno i neistinito?
Drugo pitanje je tko mu je pisao govor i kakve to savjetnike ima oko sebe?
P.S. Mala digresija na neke podatke koje je Stjepan iznio u članku. Stjepan iznosi podatak o 200.000 mrtvih Ukrajinaca. Pretpostavljam da iza te brojke stoje službeni ukrajinski izvori. Međutim, ruski hakeri, koji su prije nekoliko mjeseci hakirali ukrajinsko Ministarstvo obrane, izašli su s imenima preko 1,7 milijuna mrtvih Ukrajinaca.
Je li to točan i istinit popis ne znam, ali mislim da je 200.000 vrlo umanjena brojka, iako je i ona ogromna. Stoga nema potrebe lamentirati brojem ubijenih ako nemamo objektivne podatke, a nemamo jer ih obje strane skrivaju zbog njihove domaće javnosti.
Marko 10,52 “A Isus mu reče: Idi, vjera te tvoja spasila! I odmah progleda te je Isusa slijedio putem.”
Zapratite nas na društvenim mrežama, pozovite i druge da nas zaprate:
Udruga Hrvatski Ratnik