Objavljuje Hrvatski Ratnik
Jučer je u Bruxellesu usvojen ‘Chat Control 1.0‘. Sada tehnološki divovi naredne dvije godine mogu skenirati izravne poruke na platformama kao što su Instagram, Discord, Snapchat, Skype i Xbox, kao i na e-poštu putem Googleova Gmaila i Appleova iClouda, a to u praksi znači sveobuhvatni nadzor tih poruka. Prijedlog je nedemokratski usvojen, uz glasove naših ‘desnih’ zastupnika, iako je većina bila za odbacivanje…
Komunikacija zaštićena end-to-end enkripcijom, poput one na WhatsAppu, ostaje izuzeta od takvog skeniranja. Premda ova odluka iziskuje raspravu o digitalnim pravima i zaštiti privatnosti treba naglasiti kako ovakvi postupci ne pružaju istinsku zaštitu djeci.
U nastavku donosimo članak dr. Patricka Breyera, aktivista za građanska prava i bivšeg zastupnika u Europskom parlamentu, te urednički komentar na kraju…
EUROPSKI PARLAMENT ODOBRIO ‘CHAT CONTROL 1.0‘ – BREYER: ‘NAŠA DJECA SU NA GUBITKU’
Europski parlament danas je odobrio masovno skeniranje privatnih komunikacija bez postojanja tzv. OSNOVANE SUMNJE (‘Chat Control 1.0’) – mjeru koju je prethodno dvaput odbacio u ožujku. Iako se većina zastupnika koji su sudjelovali u glasovanju zapravo protivila toj uredbi (314 protiv, 276 za, 17 suzdržanih), prijedlog za njeno odbacivanje nije prikupio potrebnu apsolutnu većinu od 361 glasa.
Posljedično, masovno skeniranje naših poruka ponovno je dopušteno do 2028. godine.
Usvojeno je simbolično izuzeće za šifrirane komunikacije, iako ih pružatelji usluga u praksi ionako ne skeniraju. Nadalje, iako je većina zastupnika željela ograničiti skeniranje privatnih komunikacija isključivo na osobe za koje je pravosuđe utvrdilo da su sumnjive (322 glasa ‘ZA’ naspram 255 ‘PROTIV’), ni taj amandman nije dosegnuo potrebnu apsolutnu većinu.
Dr. Patrick Breyer, aktivist za građanska prava i bivši zastupnik u Europskom parlamentu, upozorava na posljedice:
“Činjenica da projekt ‘Chat Control’ napreduje unatoč protivljenju većine zastupnika koji su glasovali predstavlja farsu i šteti demokraciji. Djeca su pravi gubitnici u ovom nedemokratskom procesu. Usvajanje istinske, trajne uredbe o zaštiti djece sada je ozbiljno ugroženo. Vijeće nikada neće pristati na prijeko potrebnu promjenu paradigme sve dok se mogu jednostavno držati starog pristupa skeniranja bez postojanja osnovane sumnje, a sve prema željama tehnološke industrije.“
Unatoč ovom zakonodavnom neuspjehu, Breyer ostaje odlučan uoči nadolazećih pregovora:
“Današnje glasovanje o privremenoj uredbi bilo je neuspjeh, no politička bitka oko trajnog rješenja ‘Chat Control 2.0’ tek počinje. Otpor kojem smo danas svjedočili u Parlamentu bio je toliko snažan da je pronalaženje većine za trajno masovno skeniranje bez postojanja osnovane sumnje u budućim pregovorima posve nerealna zamisao.”
Breyer u načelu odbacuje pristup masovnog nadzora:
“Pokušaj zaštite djece putem masovnog nadzora, bez osnovane sumnje, nalikuje paničnom brisanju poda dok slavina i dalje curi. Opći nadzor komunikacije (tzv. ‘chat control‘) jednako je neprihvatljiv kao i neselektivno otvaranje svačije fizičke pošte. Taj neuspjeli sustav već pet godina služi kao paravan za odgađanje stvarnih mjera, a pritom zatrpava policiju lažnim uzbunama. Potrebna nam je bolja zaštita djece, a ne slabija – no potrebna nam je učinkovita zaštita, a ne privid sigurnosti.”
ŠTO SLIJEDI?
Privremena uredba usvojena danas ostaje na snazi do 2028. godine, ili do postizanja dogovora o trajnoj uredbi. Pregovori o trajnom zakonu nastavit će se u rujnu. Glavni predmet spora između Europskog parlamenta, vlada država članica i Europske komisije i dalje je skeniranje privatnih poruka: treba li ono biti neselektivno ili usmjereno samo na osobe za koje postoji sumnja da su počinile kazneno djelo?
Što se mijenja povratkom mjere ‘Chat Control 1.0‘, a što ostaje isto?
– Što se vraća: Američkim tehnološkim tvrtkama ponovno je dopušteno skeniranje privatnih poruka bez sudskog naloga ili osnovane sumnje. To se odnosi na izravne poruke na platformama kao što su Instagram, Discord, Snapchat, Skype i Xbox, kao i na e-poštu putem Googleova Gmaila i Appleova iClouda.
– Što ostaje nepromijenjeno: Javne objave na društvenim mrežama i datoteke pohranjene u oblaku mogle su se skenirati i prije donošenja ovog zakona. Nadalje, korisnici uvijek mogu prijaviti privatne poruke, a nadležna tijela mogu ih nadzirati putem ciljanog prisluškivanja na temelju sudskog naloga.
– Što se i dalje NE skenira: Komunikacija zaštićena enkripcijom od kraja do kraja (end-to-end enkripcija), poput one na WhatsAppu, uvijek je bila izuzeta od takvog skeniranja. Osim toga, europski pružatelji usluga razmjene poruka i e-pošte nikada nisu provodili mjere nadzora komunikacije.
Zašto je ‘Chat Control‘ pogrešan pristup?
– Od 2022. godine broj prijava o sumnji na zlostavljanje iz SAD-a smanjio se za 50 posto zbog sve češće uporabe enkripcije poruka.
– Prema podacima Europske komisije, masovno skeniranje privatnih poruka činilo je samo 36 posto svih prijava zlostavljanja u 2024. godini (većina prijava odnosila se na javne objave i pohranu u oblaku).
– Njemački Savezni ured kriminalističke policije (BKA) izvještava da 48 posto svih zaprimljenih upozorenja uopće nije kazneno relevantno. Statistički podaci o kriminalu otkrivaju da su 40 posto pokrenutih istraga zapravo usmjerene na same maloljetnike.
– Prema sustavu nadzora komunikacije (tzv. ‘chat control’), procjenjuje se da se 99 posto prijava koje generira Meta odnosi na već poznate materijale, što uglavnom ne pridonosi zaustavljanju trenutačnog, aktivnog zlostavljanja.
– Europska komisija PRIZNAJE DA NE POSTOJE DOKAZI kako je skeniranje privatnih komunikacija bez opravdane sumnje dovelo do porasta broja kaznenih presuda ili spašene djece.
Priča o izbjegavanju ‘praznine u zaštiti‘ stoga je vrlo obmanjujuća. Najučinkovitiji alati za provedbu zakona – prisluškivanje po sudskom nalogu, korisničke prijave i skeniranje javnih platformi i pohrane u oblaku – nikada nisu bili ugroženi i ostaju u potpunosti netaknuti.
Jedina praksa koja je privremeno zabranjena od travnja bila je neselektivna, neosnovana pretraga privatnih, nešifriranih poruka nevinih ljudi na nekolicini američkih platformi.
POZADINA: ZASTOJ OKO TRAJNOG RJEŠENJA
Usporedno s tim, u tijeku su pregovori o trajnoj uredbi za zaštitu djece od seksualiziranog online nasilja (‘CSAM Uredba’ ili ‘Kontrola chata 2.0‘). U tim razgovorima, Europski parlament potiče promjenu paradigme u načinu na koji pristupamo sigurnosti djece na internetu, zahtijevajući:
– Obvezne, ciljane naloge za otkrivanje stvarnih osumnjičenika za kaznena djela, umjesto masovnog skeniranja prepuštenog diskreciji tehnološke industrije.
– Centar za zaštitu djece EU zadužen za sustavno uklanjanje poznatog materijala o zlostavljanju s javnog interneta.
– Stroge sigurnosne standarde za aplikacije za razmjenu poruka (‘Sigurnost po dizajnu‘) kako bi se spriječilo kibernetičko špijuniranje.
Dogovor oko trajnog zakona je zastao jer države članice EU-a inzistiraju na održavanju zastarjelog pristupa dobrovoljnog, beskompromisnog skeniranja privatnih komunikacija. Kritičari upozoravaju da ponovljeno produljenje privremenih pravila uklanja politički pritisak potreban za postizanje održivog, trajnog sporazuma. U konačnici, pridržavanje statusa quo prijeti da će ugroziti stvarni napredak u zaštiti djece.
Patrick Breyer sažima problem:
“Sve dok vlade EU-a mogu koristiti proceduralne rupe kako bi kontinuirano proširivale svoj udoban status quo dobrovoljnog, neselektivnog masovnog skeniranja, nemaju nikakav poticaj da se uključe u ciljanu, pravno ispravnu i daleko učinkovitiju strategiju parlamentarne zaštite djece.”
GLASOVI PREŽIVJELIH ŽRTAVA: “TREBAMO PRIVATNOST KAKO BISMO ZLOSTAVLJAČE PRIVELI PRAVDI”
Preživjele žrtve seksualnog nasilja izričito naglašavaju da neciljana kontrola chata neće pomoći žrtvama!
Alexander Hanff, žrtva seksualnog zlostavljanja djece i zagovornik privatnosti, pojašnjava:
“Kao žrtva oslanjao sam se na povjerljivu komunikaciju kako bih ispričao svoju priču i pronašao pravdu za 28 školaraca – uključujući i mene – što je rezultiralo osudom više počinitelja. Nama preživjelima potrebna je privatnost, jer bez nje gubimo svoj glas. Kontrola chata nije stvorena za zaštitu djece.
Radilo se o velikim tehnološkim tvrtkama poput Mete ili Googlea koje su željele PRISTUP NAŠIM PODACIMA RADI PROFITA, te o državama koje su pokušavale proširiti masovni nadzor.
Europska komisija je potrošila pet godina i milijune eura na algoritme koji ne mogu zaštititi djecu i nikada nisu bili namijenjeni tome. Taj je novac trebao biti preusmjeren na pravi policijski rad, kauzalna istraživanja i podršku preživjelima, od kojih milijuni nikada nisu primili nikakvu podršku.“
Marcel Schneider (ime promijenjeno), preživjeli koji je tužio Metu na sudu zbog njezine dobrovoljne Kontrole chata, dodaje:
“Svatko tko žali za krajem Kontrole chata nije razumio što zapravo pomaže preživjelim žrtvama seksualnog nasilja. Masovni nadzor od strane korporacija poput Mete ne sprječava zlostavljanje. Prava zaštita znači: brisanje materijala na izvoru, proaktivan policijski rad na Darknetu i aplikacije koje su sigurne za djecu od samog početka.”
Dorothée Hahne, osnivačica i potpredsjednica inicijative preživjelih MOGiS e.V. (Glas za preživjele), naglašava opasnost koju masovni nadzor predstavlja za same žrtve:
“Kao preživjele žrtve, vidimo da su naši ‘sigurni prostori’, naša zaštićena područja i komunikacijski kanali ugroženi ili uništeni ovim. Za preživjele, ova potreba je egzistencijalna.”
IZVOR: patrick-breyer.de
UREDNIČKI KOMENTAR BY IVANA PERIĆ
Današnja politička scena je baš to – scena. Od tema kojima se bave do rezultata glasovanja ti glumci igraju uloge na koje ste ih postavili.
I dok se pod krinkom zaštite djece guraju ovakve odluke, koje neće biti od koristi već od velike štetnosti, ti isti političari neće izglasavati mjere kojima će se stvarno stati na kraj nasilju nad djecom. Dok se u cijeloj EU povećavaju stope abortusa, prešućenog nasilja nad djecom i mladima, pa i silovanja njih i žena, i to u vrijeme zaštite ljudskih prava i feminizma, prodavat će vam priču o zaštiti djece na ovakve načine koji dokazano nisu plodonosni, a vidimo da su i štetni.
Pohvalno je što su naši lijevi političari glasovali protiv ovakve odluke no ti isti ne poštuju slobodu govora i mišljenja a i imaju čudna poimanja privatnosti.
Naši nominalno desni političari, članovi vladajuće stranke u Hrvata, još jednom su pokazali kako su sluge Bruxellesa te kako ne poštuju državotvorne i konzervativne politike za koje njihovi glasači još uvijek vjeruju kako ih ipak negdje u dubini pete njeguju.
Isto je bilo i nedavno s izglasavanjem deregulacije GMO-a kojom se za dio genetski modificiranih biljaka ukida obvezno označavanje. Također i s potpisivanjem Istanbulske konvencije, uvođenjem rodne ideologije, financiranjem velikosrpske i LGBT agende, uvođenjem POREZA NA NEKRETNINE I DIGITALNE VALUTE SREDIŠNJE BANKE, poticanjem uvoza stranih radnika jer su Hrvati odlučili potražiti sreću drugdje itd.
Zar stvarno glasači HDZ-a ne razumiju gdje ih se vodi pod krinkom domoljublja? Zar stvarno ljevičari nazivaju ovakve političare desničarima? Zar stvarno želimo da nas koji pripadamo desnom spektru identificiraju s takvim odlukama? Što, dakle, danas predstavlja desnica u Hrvatskoj? IMA LI JE UOPĆE?
“Budite trijezni, bdijte! Protivnik vaš đavao kao ričući lav obilazi tražeći koga da proždere. Oduprite mu se čvrsti u vjeri…” (1. Petrova 5,8-9)
Zapratite nas na društvenim mrežama, pozovite i druge da nas zaprate:
Udruga Hrvatski Ratnik
Uhljebništvo je očito jače od savjesti i kod zastupnika,a osobito DESNIH birača.
To je čudo kako se ljudi prodaju za privilegije, a birači s pamćenjem zlatne ribice samo biraju manje zlo.