Piše: Branko Smrekar
Svakodnevno možemo čuti komentare da je Hrvatska Zemlja uhljeba, a kad se vidi podatak koliko je Hrvata učlanjeno u političke stranke takve izjave ne samo da imaju osnova, već se svakodnevno i otkrivaju. Uhljebi, prečesto zaposleni po odobrenju ili traženju najviših državnih dužnosnika, postaju poslušnici svojih tutora i gluho-slijepi svjedoci eventualnih inkriminiranih radnji u sustavu.
Obzirom da su zaposlenjima po vezama oštećeni sposobniji, čestiti aspiranti za nepošteno popunjena radna mjesta, te da sudbena vlast, pod utjecajem drugih dviju vlasti, ne reagira ni na nedvojbene dokaze o prijevari, u Državi se stvara malodušje, nepovjerenje i čuvstvo nepravde što, uz lošu gospodarsku politiku, mlađe radno potentne državljane Hrvatske potiče na odlazak, a u velikom broju slučajeva i trajan život u inozemstvu.
Svaki deseti Hrvat je član neke političke stranke što je iznad prosjeka Europske Unije. O konceptu i percepciji “uhljebljavanja” u državne službe, kroz političke stranke, za Glas Istre je još 16. lipnja 2019. godine pisao profesor javnih politika i upravljanja na Fakultetu političkih znanosti, gospodin Zdravko Petak. Kao usporedbu naveo je stanje u Ujedinjenom Kraljevstvu i Hrvatskoj. Tako Ujedinjeno Kraljevstvo, zemlja sa 65 milijuna stanovnika, ima Konzervativnu stranku koja broji 120.000 članova, a primjerice HDZ u Hrvatskoj s oko četiri milijuna stanovnika ima 200.000 članova.
Postavlja se pitanje je li ovo specifično samo za Hrvatsku i je li takvo stanje i u njenom regionalnom okruženju, te koje su društvene posljedice tako široke rasprostranjenosti stranačke pripadnosti među stanovništvom. Politolozi su u posljednjih deset godina proveli istraživanja u većini europskih država i ona su pokazala da se trend učlanjivanja u političke stranke smanjuje. U nekim državama je trend smanjenja takvih članstava izraženiji, negdje je manje izražen, međutim ukupno gledano u zadnjih desetak godina, u zemljama Europske unije, broj članova u strankama se smanjio.
Ako se gleda koliko je iznosio udio stranački organiziranih građana, u posljednjim istraživanjima on se u najvećem broju slučajeva kretao od 1 do 4 posto ukupnog stanovništva. Najmanji je u Poljskoj (0.79%) i Mađarskoj (1.01), a nakon toga u Ujedinjenom Kraljevstvu (1.20%) i Češkoj (1.75%). Udio članova stranaka u većini drugih europskih zemalja kreće se od 2 do 5 % ukupnog broja stanovništva (Belgija 4.82 %, Danska 3.67 %, Irska, 2.15%, Njemačka 2.13 %, Nizozemska 2.43%, Portugal 2.92%, Španjolska 4.18%,Švedska 3,55 %).
No, ima i tu izuzetaka, primjerice Austrija. U toj je zemlji u političkim strankama čak 13.48 % stanovništva. Istraživanja su još pokazala da je u demokratskim državama nove Europe, kao što su Mađarska, Češka i Poljska, razmjerno nizak udio stranački organiziranih građana u ukupnom stanovništvu, a nizak udio stranačke pripadnosti možemo uočiti i u zemljama westminsterskog modela demokracije. U većini ostalih demokracija, postotak stranačkih organiziranih građana je nešto veći od navedenog modela, ali osim u slučaju Austrije, nigdje ne prelazi 5% stanovništva. Austrija je vrlo specifičan primjer, jer se navodi da je ondje članska iskaznica jako bitna za napredovanje na upravljačke pozicije u javnim službama i firmama. No, zanimljivo je vidjeti da je po posljednjem izvještaju Transparency Internationala Austrija plasirana u sam vrh najmanje korumpiranih zemalja.
Prema podacima o broju članova političkih stranaka u Hrvatskoj, najčešće se spominje brojka od 400.000 do 420.000 članova, od čega se nešto više od pola odnosi na HDZ (208.000 do 220.000), a više desetaka tisuća članova broje i SDP i HNS. Politolozi su napravili i pojedinačna istraživanja o uključenosti u političke stranke u drugim zemljama bivše Jugoslavije i šire regije Jugoistočne Europe. Pokazalo se da je postotak uključenosti građana u političke stranke u tim zemljama vrlo visok i jako sličan onome koji je u Hrvatskoj. Izuzetak je Slovenija u kojoj je postotak znatno sličniji onom u drugim zemljama Srednje Europe. Više je nego vidljivo da je u nas pripadnost vladajućoj stranci i njenim interesnim podupirateljima jamstvo osobnog probitka. A struka? Kakva struka? „Idi bre“.
Komunizam (izvorni i kripto) i globalizam razorili su dušu našeg čovjeka pa se veliki broj samozvanih domoljuba, svojom korumpiranošću i nezakonitim „numizmatičkim sklonostima“, ne zaslužuje tako zvati. Kad ćemo to shvatiti i konačno izabrati časne čelnike kojima osobni interesi neće zasjeniti interes naroda, samo Bog zna!
Udruga Hrvatski Ratnik