Objavljuje Hrvatski Ratnik
MMF savjetuje hrvatskoj Vladi ukidanje svojih antiinflacijskih mjera i uvođenje poreza na nekretnine, ukidanje povoljnog oporezivanja dohotka od kratkoročnog najma, nastavak uvoza radne snage uz istovremeno smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, ograničavanje rasta i smanjivanje mase plaća, ukidanje subvencija za ‘fosilna’ goriva, brzo ukidanje širokih mjera za smanjenje troškova života… – Blago nama!!!
Vijest prenosimo s portala Total Croatia…
11. lipnja 2024. – MMF (Međunarodni monetarni fond) poručio je hrvatskoj Vladi da ukine svoje antiinflacijske mjere i uvede duboko nepopularan porez na nekretnine. Svi smo znali da će vrlo brzo tema poreza na nekretnine opet dignuti svoju ružnu glavu. Tema je već neko vrijeme više-manje mirovala, no najnovijim savjetom MMF-a hrvatskoj Vladi ponovno je vraćena na stol.
Kako piše Poslovni dnevnik/Jadranka Dozan, ako bi se pitalo ekonomiste u MMF-u, tempo usporavanja inflacije u Hrvatskoj ove će godine biti nešto slabiji nego što je prvotno izračunala Vlada. Za razliku od projekcija hrvatske Vlade prema kojima bi prosječna inflacija u 2024. trebala pasti na 3,1 posto, MMF je predviđa na 4,2 posto.
U završnoj izjavi nakon posjeta Misije MMF-a zemlji, očekuje se da će se Hrvatska ciljnoj stopi ECB-a od dva posto približiti tek krajem 2025. godine. To se dijelom pripisuje stalnoj inflaciji cijena usluga zbog snažnog povećanja plaća i turističke potražnje.
Dok se nakon nekoliko godina snažnih turističkih rezultata očekuje slabiji rast sektora, dinamična domaća potražnja i dalje podupire relativno visoke stope gospodarskog rasta koje bi, prema MMF-u, ove godine mogle iznositi oko 3,4 posto.
Ugušena produktivnost
Misija MMF-a zaključuje da su kratkoročni gospodarski izgledi Hrvatske povoljni, ali su istovremeno istaknuli stav da ‘slaba produktivnost’ i nedostatak radne snage predstavljaju izazov za srednjoročne izglede rasta.
Osim što bi na njih mogli negativno utjecati različiti vanjski rizici, poput intenziviranja regionalnih sukoba, volatilnosti cijena roba i globalne ili regionalne recesije, također su upozorili da bi nastavak rasta plaća koji premašuje produktivnost mogao potkopati konkurentnost i potencijalni rast. Isto bi moglo produžiti i povišenu inflaciju.
S druge strane, MMF je pohvalio ustrajnost hrvatske Vlade u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti potičući je da ga koristi za unaprjeđenje reformi za daljnje podizanje životnog standarda, izgradnju zaštitnih slojeva za buduće šokove i zadovoljavanje dugoročne potrebe potrošnje koje su dijelom uvjetovane starenjem stanovništva Hrvatske.
U tom smislu vladine politike također bi trebale biti usmjerene na očuvanje fiskalne razboritosti, smatraju u MMF-u.
Na istom tragu smatraju da bi vlast ove godine trebala smanjiti fiskalne poticaje. Pritom napominju da je očekivano značajno povećanje ukupnog deficita, s prošlogodišnjih 0,7 na 2,5 posto BDP-a ove godine, uvelike motivirano izdašnim povećanjem socijalnih naknada i naknada zaposlenima u javnom sektoru.
Nastavak fiskalne ekspanzije u razdoblju snažnog gospodarskog rasta mogao bi narušiti teško stečenu fiskalnu vjerodostojnost, istaknuli su u MMF-u. Zato se zalažu za ‘brzo ukidanje’ širokih mjera za smanjenje troškova života. Poseban naglasak stavljen je na smanjenje poreza i kontrolu cijena, čime bi se ostvarile uštede od oko 0,3 postotna boda BDP-a.
MMF poručuje hrvatskoj Vladi da uvede porez na nekretnine
Neke najave ministra financija Marka Primorca vezane su uz fiskalne mjere koje istječu krajem rujna. Nagovijestio je kako Vlada ne planira daljnja produljenja. U području porezne politike ističe se oporezivanje imovine i dohotka koje pogoduje ulaganjima u stambene nekretnine (prevedeno: samo će bogati moći priuštiti stan. Op.A.).
MMF je ponovio preporuku za uvođenje modernog vrijednosnog poreza na nekretnine i ukidanje izuzetno povoljnog oporezivanja dohotka od kratkoročnog najma. Istodobno su naglasili da bi ukidanje eksplicitnih i implicitnih subvencija za fosilna goriva povećalo prihode (procijenjeno na približno 2 posto BDP-a godišnje) i ubrzalo zelenu tranziciju.
Kada je riječ o plaćama, fokus preporuka MMF-a hrvatskoj Vladi je na reformama koje bi rezultirale smanjenjem njihove mase u narednim godinama. “Postoji prostor za racionalizaciju broja zaposlenih u javnom sektoru na temelju funkcionalnog pregleda javnog sektora i za razvoj unutarnjeg tržišta radi poboljšanja mobilnosti”, smatraju u MMF-u, navodeći da, uz određene iznimke, trebalo bi strože primjenjivati pravilo o fluktuaciji zaposlenika.
Izvor: Total Croatia / poveznica na izvor ovdje.
P.S. Sve ove mjere bi donijele više novca u državni proračun izbijanjem iz džepa i uz osiromašenje običnog čovjeka, sve po špranci jačanja države na uštrb pojedinca. Pitam se samo razmišljaju li političari, oni koji dignu ruke za ovakve mjere, da će i oni možda već sutra biti obični građani, a i njihova djeca, ako već nemaju empatije za druge ljude.
Udruga Hrvatski Ratnik
Svi kukaju kako su mirovine male, a male su jer je rad previše oporezovan, pa dobar dio radnika pristaje na dio plaće NA RUKE(kod privatnih poslodavaca). S druge strane, imamo 600 000 praznih stanova, a zašto?! Pa, jer se vlasnicima može. Nemaju posljedica za tako nerazumno ponašanje, a da su pošteno stekli, ne bi ih držali prazne i beskorisne. Tako nekretninama cijena ne pada i mnogi i zbog toga idu van. Pametnom politikom sve se to može promijeniti, ali tko ima višak nekretnina???
Bilo bi lijepo kad bi oni oporezovali takve nekretnine, ali ako ide porez na nekretnine onda će ga plaćati i ona bakica sa 100 eura socijale koja živi u drvenoj kućici i onaj zagrepčanec s mirovinom od 300 eura u stanu u centru Zagreba koji vrijedi pola milijuna eura. Bakica će možda i naći 30-40 eura godišnje poreza za svoju potleušicu ali umirovljenik u centru grada neće imati šanse i jedini izbor će mu biti prodaja stana i selidba u manji stan na periferiji ili ugovor o dosmrtnom uzdržavanju. Međutim, najgore će proći oni koji imaju kuće, njima će trebati cijela plaća samo za porez. Porez u visini od 0,2%, koji je malo vjerojatan, na nekretninu od pola milijuna eura iznosi 1.000 eura godišnje, a to je neki minimum o kojem su razgovarali. Uz porez o 2%, o kojem su isto razgovarali, za 50 godina državi pokloniš jednu kuću a porez i dalje moraju plaćati tvoji potomci.