Piše: Dražen Jugec
U svijetu postoji puno zakona. Postoje međunarodne konvencije, deklaracije o ljudskim pravima i institucije koje bi trebale štititi slabije države. Na papiru, svijet ima sustav pravde. Ali kada se pogleda stvarnost međunarodne politike, sve se često svodi na jedno pravilo: moćnici pišu pravila, a slabiji ih moraju poštovati. Iza diplomatskih govora i službenih izjava često stoji stara logika imperije – borba za teritorij, resurse i utjecaj…
Razlika je samo u metodama. Današnji kolonijalizam ne dolazi uvijek s vojskom i zastavom; dolazi kroz vojne saveze, financijski pritisak, političke intervencije i kontrolu nad energijom.
Resursi – skriveni motor sukoba
Nafta, plin, litij, rijetki metali, voda… To su resursi koji pokreću modernu industriju i tehnologiju. Država koja kontrolira te resurse ima ogroman utjecaj na svjetsku ekonomiju. Zbog toga su mnoge regije bogate resursima istovremeno i najnestabilnije regije na svijetu.
Bliski istok, dijelovi Afrike, Južna Amerika i postsovjetski prostor desetljećima su poprišta političkih i vojnih sukoba. U takvim sukobima često se govori o demokraciji, sigurnosti ili ideologiji, ali u pozadini se gotovo uvijek nalazi borba za energiju i strateške sirovine.
Energetska geopolitika
Politika Vladimira Putina često se opisuje kao pokušaj vraćanja ruskog geopolitičkog utjecaja kroz energiju. Rusija je jedan od najvećih izvoznika plina i nafte, a kontrola nad energetskim rutama u Europi i Aziji ima ogromnu političku težinu.
Ratovi i napetosti u postsovjetskom prostoru pokazali su koliko su plinovodi, luke i transportne rute važni za globalnu politiku. Energetska karta svijeta danas je jednako važna kao i vojne baze.
Nafta i politički pritisak
U Južnoj Americi se primjer Venezuele često spominje u raspravama o geopolitici resursa. Ta država ima jedne od najvećih rezervi nafte na svijetu što je čini važnim geopolitičkim akterom.
Tijekom administracije Donalda Trumpa Sjedinjene Države snažno su podržavale politički pritisak i sankcije protiv venezuelske vlasti. Kritičari su tvrdili da je pravi razlog takvih poteza kontrola nad energetskim resursima, dok su američke vlasti govorile o borbi za demokraciju.
Istina je vjerojatno negdje između, ali činjenica ostaje – energetski resursi gotovo uvijek igraju ključnu ulogu u međunarodnoj politici.
Trumpova administracija izazvala je i iznenađenje kada je pokazala interes za kupnju Greenlanda. Iako je ideja mnogima zvučala neobično, razlog je bio jasan: Grenland je bogat rijetkim mineralima i ima strateški položaj u Arktiku, regiji koja bi u budućnosti mogla postati novo geopolitičko središte.
Rat koji nikada ne završava
Jedan od najdugotrajnijih sukoba na svijetu odvija se između Izraelaca i Palestinaca. Izraelsku politiku posljednjih desetljeća u velikoj mjeri simbolizira Benjamin Netanyahu. Izrael ima snažnu političku i vojnu podršku Sjedinjenih Država, što mu daje veliku prednost u regionalnim odnosima.
Sukobi između Izraela i palestinskih teritorija, posebno u Gazi, često rezultiraju velikim brojem civilnih žrtava i razaranjem infrastrukture. Humanitarne organizacije redovito upozoravaju na teške posljedice za palestinsko stanovništvo, ali međunarodni politički odnosi često sprječavaju ozbiljne pravne posljedice za političke lidere koji donose odluke o vojnim operacijama.
Novi val napetosti: sukob s Iranom
Napetosti na Bliskom istoku dodatno su porasle zbog sukoba između Izraela i Irana. Taj sukob nije samo regionalni, on ima potencijal destabilizirati cijelu energetsku ravnotežu svijeta.
Iran kontrolira ključni geopolitički prostor Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi velik dio svjetske nafte. Svaka ozbiljna eskalacija u toj regiji može izazvati globalni energetski šok.
Posljedice takvog sukoba ne osjećaju samo države koje sudjeluju u njemu. One se prenose na cijeli svijet kroz:
– rast cijena nafte i plina
– poskupljenje transporta
– inflaciju hrane i osnovnih proizvoda
– gospodarsku nestabilnost.
Financijska moć
Uz vojnu moć postoji i druga vrsta utjecaja – financijska moć. Investitori i financijski akteri, poput Georgea Sorosa, djeluju globalno kroz fondacije, investicije i političke projekte. Njegove aktivnosti u mnogim državama izazivaju snažne političke reakcije, od pohvala do oštrih kritika.
Ovaj primjer pokazuje da u modernom svijetu kapital može imati politički utjecaj gotovo jednak državnoj moći.
Zašto moćnici rijetko odgovaraju
Teoretski, međunarodno pravo bi trebalo kazniti agresiju i ratne zločine. Institucije poput International Criminal Courta postoje upravo zbog toga. No problem je očit: najmoćnije države često imaju dovoljno političkog i vojnog utjecaja da izbjegnu ozbiljne posljedice.
Velike sile mogu:
– blokirati odluke u međunarodnim institucijama
– ignorirati sudske presude
– koristiti diplomatski ili ekonomski pritisak.
Zbog toga mnogi kritičari tvrde da međunarodni sustav pravde djeluje strože prema slabijima nego prema moćnima.
Tko zapravo plaća cijenu ratova?
Možda najvažnije pitanje nije tko započinje ratove, nego tko ih plaća? Dok političke elite donose odluke, obični ljudi diljem svijeta osjećaju posljedice:
– skuplju energiju
– inflaciju
– skuplju hranu
– pad životnog standarda.
Građani država koje nemaju nikakve veze s tim sukobima često plaćaju jednaku ili čak veću cijenu kroz globalnu ekonomiju, a to otvara ozbiljno pitanje: Zašto bi građani država koje nisu dio tih ratova morali snositi ekonomske posljedice tuđih geopolitičkih ambicija? Gdje je njihov interes u sukobima koji se vode zbog resursa ili političke dominacije?
I možda najteže pitanje od svih: tko će ikada nadoknaditi štetu milijunima ljudi koji plaćaju cijenu ratova u kojima nikada nisu sudjelovali?
Svijet između prava i sile
Današnji globalni poredak stalno balansira između dvije ideje:
– svijeta u kojem međunarodno pravo štiti sve države i
– svijeta u kojem moć i interes često imaju posljednju riječ.
U tom prostoru nastaje moderna geopolitika – svijet u kojem se imperije možda više ne nazivaju imperijama, ali borba za resurse, teritorij i utjecaj nikada nije prestala.
A dok se ta borba nastavlja, ostaje otvoreno pitanje koje sve više ljudi postavlja: je li međunarodni sustav stvoren da štiti svijet, ili samo interese najmoćnijih?
B.M.
“Nijedno oružje koje je stvoreno protiv tebe neće uspjeti…” (Izaija 54,17)
Zapratite nas na društvenim mrežama, pozovite i druge da nas zaprate:
Udruga Hrvatski Ratnik