Objavljuje Hrvatski Ratnik
Prema demografskim projekcijama UN-a, očekuje se da će Azija i Afrika 2026. godine činiti gotovo 85 % svih rođenih ljudi u svijetu. Većina zemalja EU-a 2024. godine zabilježila je porast broja živorođene djece čije su majke rođene izvan granica zemalja Europske unije. Možda su zato naši političari i odlučili davati vize Pakistancima u nadi da će time riješiti problem depopulacije koju su svim svojim dosadašnjim politikama prouzročili…
Pročitajte navedenu demografsku projekciju portala worldvisualized.com te urednički komentar na kraju…
NA AZIJU I AFRIKU OTPADA GOTOVO 85% SVJETSKIH ROĐENJA U 2026. GODINI
Prema demografskim projekcijama Ujedinjenih naroda, očekuje se da će Azija i Afrika 2026. godine činiti gotovo 85% svih rođenih u svijetu, što naglašava rastuću demografsku važnost dvaju najmnogoljudnijih svjetskih kontinenata.
Procjene UN-a pokazuju da će se 2026. godine u Aziji roditi približno 64,9 milijuna djece, što čini 49% ukupnog broja rođenih u svijetu. Predviđa se da će Afrika zabilježiti 47,6 milijuna rođenih, odnosno 35,9% svjetskog ukupnog broja.
Zajedno, ta dva kontinenta činit će 84,9% svih rođenih na globalnoj razini, što ističe dugoročnu demografsku promjenu kojom se rast stanovništva sve više koncentrira u regijama u razvoju.
Projekcije odražavaju različite demografske trendove diljem svijeta. Dok stope nataliteta ostaju relativno visoke u mnogim afričkim i južnoazijskim zemljama, razine fertiliteta naglo su pale diljem Europe, istočne Azije i dijelova Sjeverne Amerike.
Očekuje se da će Europa 2026. godine zabilježiti oko 6,1 milijun rođenih, što čini samo 4,6% ukupnog svjetskog broja. Predviđa se da će Latinska Amerika i Karibi zabilježiti 9,3 milijuna rođenih, dok se za Sjevernu Ameriku očekuje oko 4 milijuna rođenih. Udio Oceanije procjenjuje se na otprilike 700.000 rođenih.
Ti su podaci u skladu s UN-ovim izvješćem o svjetskim demografskim izgledima (‘World Population Prospects’), koje predviđa da će se gotovo sav budući rast svjetskog stanovništva odvijati u Africi. Istovremeno, nekoliko zemalja u Europi i istočnoj Aziji suočava se sa smanjenjem broja stanovnika i ubrzanim starenjem društva.
Demografska preobrazba već mijenja gospodarske i političke prioritete. Vlade diljem Afrike ulažu u obrazovanje, zdravstvo i otvaranje radnih mjesta kako bi odgovorile na potrebe rastuće mlade populacije, dok se bogatije nacije sve više suočavaju s nedostatkom radne snage i rastućim troškovima mirovinskih sustava povezanima s niskim stopama nataliteta.
Indija, koja je sada najmnogoljudnija zemlja na svijetu, ostaje glavni pokretač broja rođenih na globalnoj razini, uz druge mnogoljudne azijske zemlje kao što su Pakistan, Indonezija i Bangladeš. Očekuje se da će Nigerija, Etiopija i Demokratska Republika Kongo imati sve značajniju ulogu u rastu svjetskog stanovništva tijekom nadolazećih desetljeća.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, svjetsko stanovništvo premašilo je brojku od 8 milijardi 2022. godine, a predviđa se da će nastaviti rasti još nekoliko desetljeća prije nego što se stabilizira kasnije tijekom ovog stoljeća. Velik dio tog rasta ovisit će o demografskim trendovima u Aziji i Africi.
IZVOR: worldvisualized.com
UREDNIČKI KOMENTAR BY IVANA PERIĆ
Ove projekcije napravljene su prema rođenjima po kontinentima. No te podatke treba gledati i kroz prizmu migracija koje se događaju.
Prema podacima Eurostata u EU-u je 2024. rođeno gotovo dvostruko manje djece nego prije šest desetljeća. Godine 2024. u EU-u je rođeno 3,55 milijuna djece, a najveći godišnji broj živorođene djece zabilježen je 1964. kada je rođeno 6,8 milijuna djece.
Ukupna stopa plodnosti od oko 2,1 živorođenog djeteta po ženi smatra se razinom obnavljanja stanovništva u razvijenim zemljama, odnosno to je prosječan broj živorođene djece po ženi potreban za održavanje konstantne veličine stanovništva u slučaju izostanka migracija
2024. godine ukupna stopa plodnosti u EU-u iznosila je 1,34 živorođenog djeteta po ženi. Ukupna stopa plodnosti manja od 1,3 živorođenog djeteta po ženi često se naziva ‘iznimno niskom plodnošću’.
Većina zemalja EU-a 2024. godine zabilježila je porast broja živorođene djece čije su majke rođene u inozemstvu te je udio takve djece iznosio 24%. Najviše djece rođeno od majki rođenih u inozemstvu bilo je u Luksemburgu (68%) te Cipru (42%). Na Malti te u Austriji, Belgiji, Španjolskoj, Portugalu i Njemačkoj najmanje trećina djece rođena je od majki rođenih u inozemstvu. U Bugarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj 97% živorođene djece 2024. godine rodile su majke rođene u zemlji.
Zanimljiv je i podatak kako je prošle godine u Pakistanu rođeno više djece nego u cijeloj Europi, a u Nigeriji više nego u cijeloj Sjevernoj Americi.
Kako se uz blagoslov političara u EU, ali i drugdje, dopuštaju masovne legalne i ilegalne migracije pa onda i mijenjanje strukture stanovništva te, uz veću stopu živorođene djece majki koje su rođene u inozemstvu, pitanje nije samo onda koliko se na kojem kontinentu djece rađa već i kako se ti brojevi odražavaju na svjetsku ekonomiju, migracije te mijenjanje strukture stanovništva kontinenata i zemalja.
2024. godine ukupna stopa plodnosti u Hrvatskoj iznosila je 1,53 živorođene djece po ženi, a u Pakistanu 3,6.
Možda su zato ‘naši‘ političari i odlučili davati vize Pakistancima u nadi da će nam podići natalitet i stopu plodnosti pa time riješiti problem depopulacije koji su svojim politikama prouzročili. Struktura stanovništva je pritom, naravno, nebitna.
“Ako me ostavite… tuđi će narodi doći u vašu zemlju.” (usp. Pnz 28; Suci 2; Jer 5)
Zapratite nas na društvenim mrežama, pozovite i druge da nas zaprate:
Udruga Hrvatski Ratnik