Objavljuje Hrvatski Ratnik
Zurovec je istaknuo da ovakve prijetnje nisu usporedive s uobičajenim neugodnim komentarima na društvenim mrežama. Posebno je kritizirao način na koji su neki mediji izvještavali o slučaju, ocijenivši da se umjesto osude prijetnji pokušavalo opravdavati osobu koja prijeti. Upozorio je i na selektivnu solidarnost političkih aktivista i organizacija koje ljudska prava ne brane kada je riječ o osobama s kojima se politički ne slažu…
DARIO ZUROVEC PRIMAO JEZIVE PRIJETNJE SMRĆU, VELJKO MILJEVIĆ UPOZORIO NA NEUJEDNAČENU PRAKSU PRAVOSUĐA I PREURANJENE ZAKLJUČKE O SLUČAJU JANKOMIR, A IVANA BOŽANIĆ SVE CENZURIRALA NA PORTALU HRT VIJESTI
Piše: Aleksandar Saša Savić
HRT je jučer cenzurirao javno gostovanje saborskog zastupnika Darija Zurovca, koji je govorio o prijetnjama smrću, uključujući prijetnju da će mu biti odsječena glava i nabijena na kolac.
Istodobno je iz objavljenog sadržaja izostavljen i dio razgovora s uglednim kaznenim odvjetnikom Veljkom Miljevićem, koji je pojašnjavao pravnu složenost kaznenog djela prijetnje, razvoj zakonske regulative te komentirao tragičan slučaj teškog ubojstva u zagrebačkoj Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u Jankomiru.
Ovo nije prvi put da se HRT-ovim uredničkim odlukama otvara pitanje cenzure i selektivnog informiranja javnosti. I sami smo više puta bili izloženi takvoj praksi na HRT-ovu portalu, upravo u trenucima kada smo javnosti pokušavali predočiti važne dokaze o nepravilnostima i mogućim nezakonitostima u radu aktualne zagrebačke vlasti predvođene Tomislavom Tomaševićem.
Smatramo da takva praksa nije prihvatljiva, osobito na javnoj televiziji koja bi morala djelovati u interesu građana, a ne ograničavati njihov pristup informacijama.
Zato objavljujemo cjelovit sadržaj cenzuriranog intervjua i otvaramo pitanje odgovornosti osoba koje donose takve uredničke odluke.
TKO TO CENZURIRA NA NARODNOM HRT WEB-U?!
Ivana Božanić glavna je urednica portala HRT.hr na kojem se svakodnevno prenose vijesti iz zemlje i svijeta, mahom iz produkcije HRT-a, ali i HINA-e (druge nacionalne medijske institucije), a o gospodarici toga što će se na HRT web-u pojaviti (a što neće) pisali su portali Telegram i Index, a dio njihovih navoda prenosimo u nastavku.
Ivana Božanić imenovana je glavnom urednicom HRT-ova portala unatoč tome što dokumentacija koju je predala na natječaju ne potvrđuje traženo novinarsko uredničko iskustvo od najmanje pet godina. Prema dokumentima, koje je pribavio Telegram, njezino dotadašnje iskustvo odnosilo se prvenstveno na uređivanje PR sadržaja za web-stranice, društvene mreže i korporativne projekte agencije Human, a ne na uređivanje novinarskih tekstova.
Dodatne nedoumice izaziva potvrda bivšeg poslodavca, Marija Stipanovića, u kojoj se navodi više od sedam godina uredničkog iskustva, dok je u životopisu Božanić to iskustvo navedeno samo za razdoblje od 2018. do 2021. godine. HRT pritom nije otkrio sastav povjerenstva koje je odlučivalo o njezinoj kandidaturi.
Božanić je ranije dospjela u javnost nakon što je otpustila tri studentice koje su se žalile na višemjesečna kašnjenja isplate honorara. Prema navodima Telegrama, njezina neto plaća iznosila je oko 2.300 eura, uz najavljeno povećanje na 2.600 eura, a na raspolaganju joj je bio i službeni Renault Talisman iz 2021. godine, bez potrebnog pisanog odobrenja ravnatelja HRT-a Roberta Šveba.
Uz to je dobila i dodatak na ugovor o radu, najprije na šest mjeseci, a potom mu je trajanje produljeno za još šest mjeseci. Telegram navodi kako je dodatak isplaćivan za poslove koji su već bili obuhvaćeni njezinim radnim obvezama.
Vanjska poveznica: https://www.telegram.hr/politika-kriminal/hrt-za-urednicu-portala-zaposlio-zenu-bez-iskustva-ima-placu-2300-e-i-sluzbeni-auto/
Vanjska poveznica: https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrt-kao-seficu-portala-zaposlio-zenu-bez-novinarskog-iskustva-placa-joj-je-2300-eura/2514181.aspx
A što je dotična cenzurirala jučer pročitajte u nastavku…
DARIO ZUROVEC: PRIJETE MI ODSIJECANJEM GLAVE I NABIJANJEM NA KOLAC
Saborski zastupnik i gradonačelnik Svete Nedelje, Dario Zurovec, već se godinama suočava s uznemiravanjem iste osobe, a situacija je eskalirala nizom od tridesetak elektroničkih poruka, među kojima se nalaze i izravne prijetnje ubojstvom.
Jedna od njih sadržavala je eksplicitne opise klanja, odsijecanja glave i njezina javnog nabijanja na kolac.
Zurovec je pojasnio da problematična osoba već devet godina uznemirava njega, ali i njegove susjede kojima također šalje prijeteće poruke. Nakon posljednjih prijetnji, koje su upućene i na adrese Hrvatskog sabora, Vlade i policije, više osoba odlučilo je slučaj prijaviti policiji.
Zurovec je pritom istaknuo da ovakve prijetnje nisu usporedive s uobičajenim neugodnim komentarima na društvenim mrežama te da ih smatra ozbiljnim ugrožavanjem sigurnosti.
Posebno je kritizirao način na koji su pojedini mediji izvještavali o slučaju, ocijenivši da se umjesto osude prijetnji pokušavalo opravdavati osobu koja ih je upućivala.
Upozorio je i na SELEKTIVNU SOLIDARNOST pojedinih političkih aktivista i organizacija koje, prema njegovim riječima, ljudska prava i dostojanstvo ne brane jednako kada je riječ o osobama s kojima se politički ne slažu.
VELJKO MILJEVIĆ: PRIJETNJE VIŠE NISU BEZNAČAJNA KAZNENA DJELA
Poznati kazneni odvjetnik, Veljko Miljević. objasnio je kako se odnos pravosuđa prema kaznenom djelu prijetnje značajno promijenio. Dok se prije dvadesetak ili tridesetak godina takva djela uglavnom nisu smatrala osobito ozbiljnima, posljednjih petnaestak godina bilježi se njihova snažna eskalacija, uz sve brutalniji sadržaj prijetnji.
Miljević je pojasnio da Kazneni zakon razlikuje tri oblika kaznenog djela prijetnje. Za osnovni oblik, odnosno ozbiljnu prijetnju kojom se ugrožava nečija sigurnost, predviđena je kazna zatvora do jedne godine.
Teži oblik, kod kojeg je važan način na koji je prijetnja upućena, kažnjava se zatvorom do tri godine, dok za posebno zaštićene osobe i funkcije zakon predviđa kaznu do pet godina zatvora.
Naglasio je i da sudovi posljednjih godina za takva kaznena djela određuju ne samo mjere opreza nego i istražni zatvor, što pokazuje koliko se ozbiljnije pristupa prijetnjama. Pritom je pojasnio razliku u načinu progona: osnovni oblik progoni se privatnom tužbom, drugi na prijedlog oštećenika, a najteži po službenoj dužnosti.
Govoreći o nejednakom postupanju prema osobama koje primaju prijetnje, Miljević je upozorio na temeljno ustavno načelo jednakosti pred zakonom. Prema njegovim riječima, zakonski okvir postoji, ali je problem u njegovoj neujednačenoj primjeni.
Policija, državno odvjetništvo i sudovi moraju jednako postupati prema svima, neovisno o njihovoj političkoj ili društvenoj poziciji.
SMRT PACIJENTA U JANKOMIRU: PREURANJENI ZAKLJUČCI I ODGOVORNOST MEDIJA
Osvrćući se na smrt pacijenta u zagrebačkoj Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u Jankomiru, zbog koje su četiri medicinska tehničara završila u istražnom zatvoru, Miljević je upozorio na ozbiljna pravna i činjenična pitanja koja tek treba razjasniti tijekom istrage.
Posebno je problematizirao javne izjave kojima se slučaj već u ranoj fazi označavao kao ubojstvo. Istaknuo je da je premijer Andrej Plenković takvu kvalifikaciju ponovio prije nego što su okolnosti događaja bile potpuno utvrđene.
Prema Miljevićevu tumačenju, potrebno je precizno razlikovati moguće kazneno djelo teškog ubojstva od drugih kaznenih djela koja bi mogla doći u obzir, uključujući nezakonito pružanje liječničke pomoći iz članka 181. Kaznenog zakona.
Objasnio je da bi kvalifikacija teškog ubojstva mogla biti povezana s činjenicom da je žrtva zbog svojih fizičkih ili psihičkih sposobnosti bila u posebno ranjivom položaju, što je jedan od zakonskih oblika teškog ubojstva za koji je propisana kazna dugotrajnog zatvora.
Međutim, naglasio je da je za donošenje konačnih zaključaka nužno provesti sve potrebne dokazne radnje i utvrditi stvarne okolnosti smrti.
Miljević je otvorio i pitanje objavljivanja snimki i analiza slučaja u medijima dok istraga još traje. Upozorio je da takvi sadržaji, kao i medijski naslovi, mogu utjecati na javnost, ali i na percepciju osoba koje sudjeluju u postupku.
Pritom je istaknuo kako snimka nadzorne kamere, premda nije neovlašteno nastala, tek treba proći pravnu ocjenu zakonitosti kao dokaznog materijala.
U završnom dijelu razgovora posebno je kritizirao praksu javnog privođenja osumnjičenika pred televizijskim kamerama, osobito kada je riječ o manje ozbiljnim kaznenim djelima.
Upozorio je da takvo izlaganje javnosti može predstavljati svojevrsnu presudu prije suđenja, s ozbiljnim posljedicama za osobni i obiteljski život osumnjičenih.
Kao primjer neujednačenosti postupanja naveo je slučajeve u kojima osobe zbog koruptivnih sporazuma, pa čak i obećanih iznosa od 200 eura, završavaju u istražnom postupku i pred kamerama, dok se za teška kaznena djela javnost i institucije ponekad postavljaju na potpuno drukčiji način.
Zaključio je kako takva praksa nije dosljedna ustavnom načelu jednakosti pred zakonom te da borba protiv kriminaliteta ne smije postati medijski spektakl.
Ustav RH, kao najviši pravni akt i temelj moderne demokracije u Hrvatskoj, u članku 38. određuje: Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli. Sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja. Zabranjuje se cenzura.
Obratit ćemo se ravnateljstvu HRT-a, etičkom povjerenstvu HRT-a, ali i predsjednicima države, Vlade i Sabora RH te zahtjevati odgovornost urednice HRT.hr portala Ivane Božanić.
Također ćemo zahtijevati postupanje nacionalne Agencije za medije, koja izdaje licence i koncesije za rad medija.
“Ljubljeni, ljubimo jedni druge jer ljubav je od Boga, i svaki koji ljubi, od Boga je rođen i poznaje Boga. Tko ne ljubi, ne poznaje Boga, jer Bog je ljubav.” (1. Ivanova 4,7-8)
Zapratite nas na društvenim mrežama, pozovite i druge da nas zaprate:
Udruga Hrvatski Ratnik