Objavljuje Hrvatski Ratnik
Predsjednik poljskog Ustavnog suda u Varšavi, Bogdan Święczkowski, suspendiran je. Kako javljaju poljski mediji, u Poljskoj se odvio žestok politički i institucionalni sukob nakon što je proeuropski premijer Donald Tusk, koristeći odsustvo Karola Nawrockog, predsjednika države koji je otputovao u službeni posjet Senegalu, poslao policijske snage na Ustavni sud u Varšavi. Predsjednik Nawrocki žurno se vratio u Poljsku…
Mnoštvo ljudi i konzervativnih desnih zastupnika u poljskom parlamentu okupilo se ispred Ustavnog suda u pokušaju da obrane tu najvišu sudsku instituciju u državi, no policija je uspostavila zaštitni kordon i spriječava predsjednika Ustavnog suda Bogdana Święczkowskog, zastupnike Sejma i prosvjednike da se približe samoj zgradi.
Vođa Zakona i pravde (PiS), Jarosław Kaczyński, pojavio se pred sjedištem suda, nazvao događaj ‘napadom na Ustavni sud’, optužio službe pod Tuskovom kontrolom da su ušle silom i zatražio od Nawrockog da intervenira. Čak je upozorio da Poljska postaje POLICIJSKA DRŽAVA.
Tusk je na X-u odgovorio da je obnova vladavine prava nakon godina vlade PiS-a težak i ponekad bolan proces koji zahtijeva čvrste odluke te da ‘nema drugog načina’.
Predsjednik Nawrocki se, nakon sastanka s pravnim timom, žurno uputio prema Ustavnom sudu i s osiguranjem ušao u zgradu Ustavnog suda!
Kako ističu suci i pravni stručnjaci bio je to čisti DRŽAVNI UDAR uz nelegalnu upotrebu policije. Ali predsjednik, koji ODBIJA BITI BRISELSKI POSLUŠNIK i potrčko Ursule von der Leyen, preuzeo je stvar u svoje ruke!
Mediji javljaju da su tri osobe privedene zbog preskakanja ograde, a prema Reutersu, na policajce su bacani predmeti. Uglavnom, situacija je izuzetno napeta!
Piše: Miro Perković
Kako se uopće Poljska našla u ovoj situaciji?
Kad se Donald Tusk vratio na vlast u Poljskoj obećao je da će poništiti sve pravosudne reforme koje je donijela do tada vladajuća stranka Zakona i pravde (PiS), a koje je Europska komisija osporavala.
Štoviše, Komisija je pokrenula postupke protiv Poljske uskraćujući joj pristup europskim financijama. Promjenom vlasti 2023. i dolaskom lijeve koalicije Poljska je Bruxellesu predstavila program restrukturiranja pravosuđa, uključujući i Ustavni sud, što je Europska komisija pozdravila.
Ali kako to postići kad nemaju apsolutnu vlast? Kako vidimo, metode koje koristi EU očito potkopavaju i same temelje vladavine prava. Licemjerno do kraja.
A GDJE SMO MI U PRIČI OKO USTAVNOG SUDA?
I dok se u Poljskoj odvija dramatičan institucionalni sraz oko kontrole nad Ustavnim sudom, hrvatska politička scena na relaciji ANDREJ PLENKOVIĆ – ZORAN MILANOVIĆ već duže vrijeme vodi tiši, ali duboko polarizirajući rat upravo oko popunjavanja i legitimiteta te iste ključne pravosudne institucije.
Ključni razlozi zašto se Plenković i Milanović ne mogu dogovoriti oko imenovanja ustavnih sudaca savršeno oslikavaju opasnost Hrvatske kao INSTITUCIONALNO ZAROBLJENE DRŽAVE.
Dok Plenković pokušava kroz ‘vezani paket’ (istovremeni izbor ustavnih sudaca i čelnika Vrhovnog suda) osigurati utjecaj vladajuće većine, za Milanovića je to opasni naum i politička trgovina čiji je cilj staviti Ustavni sud pod kontrolu jedne stranke.
I upravo kao što se u Poljskoj Ustavni sud koristi kao poluga političke moći – čiju legitimnost jedni osporavaju, a drugi brane silom – u Hrvatskoj su sukobi oko sastava Ustavnog suda doveli do toga da institucija radi u krnjem sastavu, jer politički akteri ne mogu postići konsenzus o ‘NEOVISNIM’ STRUČNJACIMA.
Činjenica je da u pozadini blokade svake institucije, pa i Ustavnog suda, leži pitanje tko će imati ‘ključ’ institucije koji ima moć rušiti zakone, ocjenjivati ustavnost odluka i presuditi u ključnim političkim prijeporima.
Kad politika na Ustavni sud gleda kao na politički plijen umjesto kao na korektiv vlasti, incidenti poput poljskog scenarija prestaju biti nezamislivi i kod nas.
KOJE JE RJEŠENJE?
Kako dobiti potpuno od politike NEOVISNO PRAVOSUĐE? Odgovor je jednostavan: Glavni državni odvjetnik i članovi Vrhovnog suda trebali bi se BIRATI IZRAVNO NA IZBORIMA (po mogućnosti uskladiti s parlamentarnim izborima) na mandat od 4 godine.
Predsjednik Vrhovnog suda bi bio sudac koji je dobio najviše glasova birača. Ustavni sud bi trebalo ukinuti, a njegovu ulogu trebao bi preuzeti Vrhovni sud po uzoru na Sjedinjene Države.
Ako tako izabrani suci i Državni odvjetnik ne rade dobro svoj posao izvanredno se može zatražiti smjena istih na način da se za smjenu glavnog Državnog odvjetnika te sudaca Vrhovnog suda skupi 50.000 potpisa nezadovoljnih građana kroz referendumsku inicijativu, bez ograničenja vremena prikupljanja potpisa.
ZAŠTO DA NE?
Vele neki kako bi sve to puno koštalo, a između 5 i 6 milijardi eura (po nekim izvorima i preko 8 milijardi) godišnje otuđenog javnog novca iz Hrvatske nije puno? Jel’da?
Ali, ako nema političke volje za ukidanje nepotrebnog i preskupog Ustavnog suda, onda bar neka se suci Ustavnog suda biraju izravno na izborima i na isti način smjenjuju. Uglavnom, to bi nam riješilo problem političke korupcije i utjecaja politike na DORH i sudske institucije.
Kod nižih sudova se može primijeniti metoda računalnog odabira suca za pojedini predmet, tako da se izbjegne korupcija kod dodjele određenih predmeta sucima koji podobnima za teški kriminal i krađu javnog novca dosuđuje par mjeseci ‘GULJENJA KRUMPIRA’ u pučkoj kuhinji.
Ali kako je ova država premrežena korupcijom i kriminalom na najvišoj razini, i kako su na svim političkim razinama skoro svi uključeni u kriminal, iluzorno je očekivati od bilo koje političke opcije da provede ove promjene.
Bez velikog bunta naroda bojim se – NIŠTA OD TOGA.
Povijest sukoba oko poljskog Ustavnog suda možete pročitati na poveznici:
https://tvpworld.com/96223420/nawrocki-cancels-senegal-trip-after-swieczkowski-ousted-as-tk-chief
Psalmu 9, 8-9: “A Gospodin stoluje dovijeka, postavio je za Pravdu prijestolje Svoje. I On će suditi svijetu u Pravdi, sudit će narodima u Pravičnosti.”
Zapratite nas na društvenim mrežama, pozovite i druge da nas zaprate:
Udruga Hrvatski Ratnik