Piše: Stella Rebić
Grbove hrvatske atribucije možemo pronaći na raznim znamenjima pronađenim na hrvatskom području kao što su kameni spomenici, pečati, isprave i novac. Unatoč ranom razvoju heraldike nisu sačuvani domaći grbovnici srednjovjekovne provenijencije zbog državnopravnih specifičnosti i osmanskih osvajanja. Stoga su istraživanja preusmjerena na europske zemlje u kojima ima podataka o hrvatskim grbovima.
U ovom članku donosim jedan sažet pregled razvoja hrvatskog grba u razdoblju od 12. stoljeća do danas.
U ovisnosti o službenoj vladarskoj heraldici i vladarskoj pretenziji tako su se razlikovali grbovi koji su predstavljali Hrvatsko-dalmatinsko kraljevstvo. U vrijeme križarskih ratova dolazi do razvoja heraldike kada su vitezovi rabili na svojim oklopima obojene grafičke ambleme u svrhu raspoznavanja. Oznake na štitovima su postale nezamjenjiv dio identifikacije i nakon viteških običaja. Tako se grb sastoji od štita, likova na štitu te likova iznad i oko njega. Oblik štitova se mijenjao prema modi i stilovima, a blazon ili heraldički opis grba na neupitan način je morao opisivati elemente grba.
Pojava hrvatskog grba u obliku srebrno-crvenog šahiranog štita prvi put se pojavljuje u 16. stoljeću, nakon sklapanja mira Maksimilijana s kraljem Vladislavom 1491. godine. Pretpostavlja se da je upravo car-heraldičar imao ključnu ulogu u kreiranju šahiranog grba. Najstariji prikaz šahiranog grba Hrvatske nalazi se u dominikanskom samostanu u gradu Bolzan. Na freskama je prikazan rajski vrt u čijem je središtu „Davidov toranj“. U središtu tornja, prikazani jedan uz drugi su grbovi Hrvatske i Ugarske, a ispod i oko njih su grbovi Austrije, Bolzana, Bavarske i Burgundije. Freska datira u razdoblje od 1490. do 1494. godine. Šahirani štit (4×4) započinje prvim crvenim, a završava sa srebrnim poljem.
Freska u dominikanskom samostanu u gradu Bolzanu koja prikazuje Davidov toranj, 1490.-1494. –’HRVATSKI GRBOVI geneza – simbolika – povijest’
Drugi prikaz šahiranog grba nastao je nakon 1495. godine, kada je gradski sudac Walter Zeller dobio kuću na dar od cara Maksimilijana I.. Šahirani hrvatski grbovi u kući Zeller počinju sa srebrnim poljem (4×4). Prikaz hrvatskog grba kao šahiranog polja dalje se nastavila.
Hrvatski grb na fresci svoda kuće Waltera Zellera u Innsbrucku, 1495. . –’HRVATSKI GRBOVI geneza – simbolika – povijest’
Nastanak i simbolika šahiranog hrvatskog grba
Hrvatsko je plemstvo u vrijeme obrane od Osmanlija 10. travnja 1494. na saboru u Bihaću, tražeći potporu od pape Aleksandra VI i cara Maksimilijana I. za svoju domovinu koristilo metafore bedema, kule, tvrđave i predziđa kršćanstva i Europe: „Ovu silu mi već sedamnaest godina zaustavljamo gubeći naša tijela, živote i sva moguća naša dobra, te poput kule i predziđa kršćanstva branimo svakodnevnim ratovanjem kršćanske zemlje, koliko nam je to uopće ljudski moguće“. Car Maksimilijan motiviran simbolikom i metaforom osmišljava grb kojim ističe novu funkciju Hrvatske „predziđe kršćanstva“. Radi se o stiliziranome prikazu bedema koji je dobio oblik šahiranog polja s naizmjeničnim srebrnim i crvenim kvadratima. Također se u isto vrijeme i upotrebljavao grb s crveno-srebrnim kvadratima.
Prikaz slijeda oblikovanja hrvatskog grba u hasburškoj pretenzijskog heraldici u razdoblju od Krbavske bitke do prvih grbovničkih prikaza –’HRVATSKI GRBOVI geneza – simbolika – povijest’
Redovito se grb sa šahiranim poljem pojavljuje među grbovima habsburških zemalja do 1918. godine kada Hrvatska izlazi iz te državne zajednice. U vrijeme stvaranja Kraljevine SHS, šahirani grb je postao simbolom cijele Hrvatske te tako ušao u sastav grba novostvorene države do 1941. godine.
Razdoblje od 1939. do 1941.
Ustrojenjem Banovine Hrvatske 1939. Godine hrvatski se grb našao na prsima bijelog dvoglavog orla Karađorđevića s krunom i prvim crvenim poljem. Iz tog vremena razlikujemo još mali grb koji ima samo štit s krunom.
Grb Kraljevine Jugoslavije, 1918.-1941. – Željko Heimer, Grb i zastava Republike Hrvatske
Razdoblje od 1941. do 1945.
U vrijeme osnivanja Nezavisne Države Hrvatske s banovinskog grba uklanja se karađorđevska kruna i zamjenjuje se tropletnom viticom sa slovom U. Ustaški pokret je koristio inačicu grba s tropletnom viticom sa slovom U. Državna zastava bila je trobojnica s ustaškom značkom (vitica sa slovom U).
Grb Nezavisne Države Hrvatske s tropletnom viticom sa slovom U, 1941.-1945. – Željko Heimer, Grb i zastava Republike Hrvatske
Razdoblje od 1947. do 1990.
Ustankom Komunističke partije i stvaranjem širokih područja pod vlastitom upravom pitanje zastava već je bilo riješeno 26. rujna 1941. godine na savjetovanju Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije i Glavnog štaba u selu Stolicama. Na savjetovanju je odlučeno da se crvena petokraka postavi u sredinu pojedinih nacionalnih zastava. Narodna Republika Hrvatska je 18. siječnja 1947. godine prihvatila svoj grb i zastavu (trobojnica s crvenom petokrakom) Ustavom.
Zastava Socijalističke Republike Hrvatske, 1947.-1990. – Željko Heimer, Grb i zastava Republike Hrvatske
Razdoblje od 1990. do danas
Grb Republike Hrvatske je prihvaćen Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske. Zakon je donesen 21. Prosinca 1990. godine na sjednici Vijeća udruženog rada, Vijeća općina i Društveno-političkog vijeća Sabora Republike Hrvatske.
Grb Republike Hrvatske (crvena i bijela polja), autor: Miroslav Šutej, akademik, digitalno oblikovanje: Božo Kokan, dizajner – www.sabor.hr
Najstariji poznati hrvatski grb – “Ilirski grb”
Antičkom odrednicom, sinonimom “ilirski” bila su obuhvaćena područja naroda Dalmacije, Hrvatske, Slavonije, Bosne i Hercegovine neovisno pod čijem su bili suverenitetom. Ilirski grb sa simbolom mladog mjeseca i zvijezde pojavljuje se potkraj 16. stoljeća. Mlađak i zvijezda pojavljivali su se i na novcu, stećcima (14. i 15. stoljeće) te na sepulkralnim spomenicima. Međutim, kakvo značenje ima mlađak i zvijezda? Aktualno mišljenje se temelji na slavenskoj simbolici koju je zastupao i sam Ljudevit Gaj, vođa ilirskog pokreta. U slavenskom poganskom vjerovanju, mladi mjesec, zvijezda Danica i sunce imaju božanske atribute. Najstarija baltička i slavenska predaja mjesec povezuje s bogom Perunom, a na jugoistoku Europe, u slavenskoj predaji mjesečeva sestra Danica prosi sunce kao nevjestu za brata. Početkom 20. stoljeća začet je suvremeni mit o Ilirskom grbu kao najstarijem hrvatskom grbu. Za to su zaslužni hrvatski povjesničari, heraldici i numizmatičari.
Najstariji poznati hrvatski grb koji se nalazi kao jedan od štitova u kruni grba Republike Hrvatske, https://hr.izzi.digital/; Članak 7. Zakona opisuje izgled štitova u kruni grba: ‘Najstariji poznati grb Hrvatske sadrži u štitu na plavom polju žutu (zlatnu) šesterokraku zvijezdu s bijelim (srebrnim) mladim mjesecom.’ https://www.zakon.hr/z/1247/Zakon-o-grbu%2C-zastavi-i-himni-Republike-Hrvatske-te-zastavi-i-lenti-predsjednika-Republike-Hrvatske
Grb Dubrovačke Republike
Nakon mletačkog poraza s ugarsko-hrvatskim kraljem Ludovikom I. Anžuvinskim dolazi do uspona Republike i pojave srebrno-crvenog dubrovačkog grba. Početkom 18. stoljeća u dubrovački grb je unesena nova kombinacija plavo-crvene boje. Plave valovite crte se mogu protumačiti kao prikaz plavetnila vode. Samo jedan od primjera plavo-crvenog koloriranog grba Dubrovačke Republike nalazimo u grbovniku vlastelina Iva Sarace iz 1746. godine koji se nalazi na karti Mihe Pešića iz 1747. godine. Kolorirani plavo-crveni grb Dubrovačke Republike našao je svoje mjesto na kruni grba Republike Hrvatske između štita najstarijeg grba Hrvatske i štita Dalmacije.
Grb Dubrovačke Republike koji se nalazi kao jedan od štitova u kruni grba Republike Hrvatske – https://hr.izzi.digital/
Grb Dalmacije
U heraldici jedna od prvih životinjskih figura je simbol lava. Simbol lava bio je proširen na vladarskim grbovima zbog značenja vrhovne vlasti, snage, moći i pravde. Lik lava se uz drvo života proširilo iz bizantske umjetnosti i ukrasnih predmeta u europskoj romanici.
U hrvatskoj heraldici uz leopardove, počinju javljati i lavlje glave od početka 15. stoljeća. Porijeklo tog najstarijeg državnog simbola pojavljuje se u srednjovjekovnoj ugarskoj i hrvatskoj sfragistici,, heraldici i numizmatici već krajem 12. stoljeća. Bela je 1161. godine postao hrvatski herceg, a svoju svjetovnu i duhovnu vlast je označio s likom lava i dvostrukog križa (znak crkvene jurisdikcije). Danas na grbu Republike Hrvatske nalazi se grb Dalmacije s tri zlatne lavlje glave na plavom štitu.
Grb Dalmacije koji se nalazi kao jedan od štitova u kruni grba Republike Hrvatske – https://hr.izzi.digital/
Grb Istre
Grb Istre u kruni današnjeg grba Republike Hrvatske nalazi se četvrti u nizu i kao takav se mogao pronaći u grafičkim listovima i dekorativnoj kartografiji s kraja 16. i početka 17. stoljeća. Grb Istre se prvi puta pojavljuje u Grbovniku Svetog Rimskog Carstva Stephana Brechtela sredinom 16. stoljeća. Istranin Giulio Cesare de Beatiano u svom heraldičkom djelu (L‘Araldo Veneto, 1680.) navodi i simboliku koze kao simbol napornog rada kojeg koze prolaze kako bi se nahranile mladim izdancima koji su na teško dostupnim mjestima.
Grb Istre koji se nalazi kao jedan od štitova u kruni grba Republike Hrvatske – https://hr.izzi.digital/
Grb Slavonije
Kao peti u kruni hrvatskog grba nalazi se i znakovlje grba Slavonije. Ugarsko-hrvatski kralj Vladislav Jagelović 1496. godine dodjeljuje Kraljevini Slavoniji grb s kunom između dvije rijeke sa šesterokrakom zvijezdom u vrhu štita. U tekstu grbovnice stoji kako je Kraljevina Slavonija „osobni štit“ Kraljevstva Ugarskog. Lik četveronožne životinje je u grbovnici potkraj 15. stoljeća bio prepoznat kao lik kune. Lik kune se mogao pronaći i na aversu slavonskih banovaca, novca koji je kovan od 1237. godine do druge polovice 17. stoljeća. Kovali su ga hrvatski hercezi i banovi. Ono što je presudilo da lik bude kuna, a ne lav je titulacija na aversu slavonskih banovaca („MONETA REGIS P(ro) SCLAVONIA“). U tekstu grbovnice Vladislav šesterokraku zvijezdu naziva Marsovom zvijezdom. „Martova zvijezda“ nazvana po rimskom bogu rata Marsu povezana je s likom kune preko latinske riječi „martes“ . Kuna je na latinskom „martes“ , a dano joj je upravo to ime zbog atributa divlje ratoborne zvijeri kao što je i sam bog rata Mars.
Grb Slavonije koji se nalazi kao jedan od štitova u kruni grba Republike Hrvatske – https://hr.izzi.digital/
Oblikovanje svog znamenja koje se našlo na kruni iznad šahiranog štita grba Republike Hrvatske okončano je u periodu od zadnjih desetljeća 16. do druge polovice 17. stoljeća.
Ovaj članak predstavlja povijesni pregled razvoja hrvatskog šahiranog grba. Kao literaturu za pisanje ovog članka koristila sam dvije knjige. Prva knjiga je HRVATSKI GRBOVI – geneza, simbolika, povijest, koautora Mate Božića i Stjepana Ćosića, koju preporučujem svima koji žele detaljan povijesni pregled i opis razvoja hrvatskih grbova uz isto tako detaljan pregled izmjene vlasti na hrvatskom području. Druga knjiga koju sam koristila je Grb i zastava Republike Hrvatske autora Željka Heimera. Ovu knjigu bih preporučila svima koje zanima heraldika i veksilologija hrvatskog grba i zastave.
Izvori:
- Božić M., Ćosić S., HRVATSKI GRBOVI geneza – simbolika – povijest, Hrvatska sveučilišna naklada, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Institut društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’, Zagreb, 2021.
- Heimer Ž., Grb i zastava Republike Hrvatske, Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008.
Udruga Hrvatski Ratnik