Posted by Hrvatski Ratnik
Danas vam donosim jedan znanstveni članak o mogućnostima liječenja raznih zdravstvenih stanja i infekcija korištenjem jonsko-koloidnog srebra. Neki znanstvenici su se posvetili traženju novih efikasnih lijekova protiv raznih patogena, tako je na red došlo i srebro kao moguće rješenje. U nastavku je prijevod članka koji je objavljen 25. ožujka ove godine u The Epoch Timesu.
Znanstvenici potvrđuju da nanočestice srebra mogu pomoći antibioticima u borbi protiv bakterija otpornih na više lijekova i značajno smanjiti potrebe za doziranjem.
Infekcije otporne na antimikrobne lijekove globalno su vodeći uzrok smrti, ubijaju gotovo 1,3 milijuna ljudi godišnje i, prema studiji iz 2022. objavljenoj u The Lancet (poveznica ovdje), nadmašuju malariju i HIV. U siječnju 2023. studija objavljena u Frontiers in Microbiology (poveznica ovdje) potvrdila je, uz mnoštvo dokaza, da dodavanje nanočestica srebra određenim antibioticima povećava njihovu sposobnost ubijanja rezistentnih bakterija.
Znanje o antimikrobnoj učinkovitosti srebra postoji od davnina. Srebrne nanočestice (AgNP), kako bilo, svojim sićušnim sferama koje djeluju na staničnoj razini, označavaju novu granicu u borbi protiv bakterija i privlače sve više pozornosti u posljednja dva desetljeća.
Ova nova studija gomila sve brojnije dokaze da bi dodavanje AgNP-a antibioticima moglo antibiotike učiniti učinkovitijima za onesposobljavanje bakterija otpornih na lijekove i moglo bi smanjiti globalni problem antimikrobne rezistencije (AMR).
Što su nanočestice srebra?
Nanočestice srebra su male sfere promjera između 1 i 100 nanometara. Budući su te čestice tako male imaju puno veću ukupnu površinu od slične količine srebra sastavljene od većih čestica. Velika površina povećava njihovu sposobnost međuodnosa sa stanicama i molekulama.
Znanost još uvijek nije otkrila na koji se način srebro bori protiv bakterija, ali trenutna istraživanja pokazuju da ono vjerojatno koristi nekoliko oružja za oslabljivanje i sadvladavanje mikroba, uključujući ciljanje njihovih membrana, DNK i ribosoma. Antibiotici, s druge strane, obično nude samo jedan način uništavanja bakterija. Čini se da višestrani pristup AgNP-a podržava ciljanu liniju napada antibiotika, a istovremeno donosi nova oružja u borbu protiv patogena.
Nalazi studije
Ova posebna studija u Frontiers in Microbiology ispitala je antimikrobnu aktivnost AgNP-a i njihovu sigurnost u stanicama sisavaca.
Koristeći različite u prodaji dostupne nanočestice srebra znanstvenici su testirali snagu isključivo AgNP-a protiv gram-negativnih bakterija Escherichia coli, Pseudomonas aeruginosa i Acinetobacter baumannii, kao i gram-pozitivnog Staphylococcus aureusa koji je otporan na meticilin, a poznatiji je kao MRSA.
Istraživači su također testirali AgNP-e pomiješane s različitim antibioticima protiv istih bakterija, uključujući četiri koje su vodeće patogene ubojice u svijetu (poveznica ovdje).
Iako AgNP nisu poboljšali učinkovitost nekih antibiotika, druge su jako osnažili.
Kada su znanstvenici dodali AgNP generičkom antimikrobnom lijeku kolistinu, potrebna doza za ubijanje bakterija smanjila se gotovo sedam puta. Ovo otkriće je značajno budući je kolistin jak antibiotik koji se koristi kao posljednje sredstvo protiv određenih rezistentnih bakterijskih infekcija.
Studija je otkrila najveću sinergiju pri miješanju AgNP-a s aminoglikozidnim antibioticima – antibioticima koji ciljaju ribosome, koji se često koriste za liječenje Pseudomonas aeruginosa koji uzrokuje različite infekcije. Konkretno, učinkovita doza generičkog aminoglikozida amikacina smanjena je 22 puta, što je izuzetno otkriće jer bakterije postaju sve otpornije na aminoglikozide.
Ukratko, laboratorijsko dodavanje AgNp-a određenim antibioticima smanjuje količinu antibiotika potrebnu za ubijanje bakterija i čini ih učinkovitima protiv nekih bakterija otpornih na više lijekova.
Toksičnost srebra može biti razlog za zabrinutost
Prije no što istraživači testiraju nove lijekove na ljudima, moraju otkriti moguću toksičnost. Jedan od ciljeva studije koji je ovdje istaknut bio je ispitati sigurnost AgNP-a, na stanicama sisavaca i često korištenog crva Caenorhabditis elegans, za rane studije lijekova.
U dozama učinkovitim za ubijanje bakterija studija nije pokazala toksičnost za stanične linije sisavaca uključujući matične stanice, stanice kože i imunološke stanice zvane makrofagi. Kada su istraživači liječili crve antibioticima pomiješanim s AgNP-om njihov životni vijek ostao je normalan. Međutim, manje su se kretali što ukazuje na moguću nuspojavu na mišiće ili živce.
Znanstvenici nisu sigurni hoće li se isti učinak pojaviti i kod ljudi zbog čega je potrebno dodatno istraživanje.
Je li srebro odgovor na bakterije otporne na antibiotike?
Kako se istraživanje širi, raste uvjerenje da bi znanstvenici mogli pomiješati srebro i antibiotike u nove lijekove koji bi bili učinkovitiji protiv rezistentnih bakterija. Međutim, umjesto da bude srebrni metak, bolje bi bilo da AgNP bude “srebrna žlica” kojom bi hranili bakterije otporne na više lijekova, kao što je navedeno u istraživačkom članku objavljenom 2013. u Science Translational Medicine (poveznica ovdje). Ova studija je otkrila da dodavanje AgNP-a antibiotiku vankomicinu onesposobljava gram-negativne bakterije. Također su izvijestili da srebro pojačava antimikrobnu moć protiv biofilmova, kolonija upornih bakterija koje žive u zajednici kako bi pospješile svoj rast i preživljavanje.
Druga studija objavljena 2020. godine (poveznica ovdje) otkrila je da miješanje AgNP-a s jedanaest različitih antibiotika značajno inhibira rast bakterija višestruko otpornih vrsta. U isto vrijeme, studija je raspravljala o zabrinutosti vezano za moguću toksičnost srebra za stanice, poznatu kao citotoksičnost.
Iako su znanstvenici optimistični i vjeruju da će više studija dovesti do novih tretmana za antimikrobnu rezistenciju, ostaje zabrinutost i nepoznanica o tome kako će AgNP-i pomiješani s antibioticima djelovati u ljudskom tijelu.
Zabrinutost oko sve raširenije upotrebe srebra
Citotoksičnost nanočestica srebra samo je jedna od briga koju imaju stručnjaci vezano za AgNP-e. Intenzivna upotreba srebra u nekoliko globalnih industrija također izaziva ekološke i biološke brige među stručnjacima i promatračima. Samo od 2007. do 2017. vlade diljem svijeta dodijelile su gotovo 5.000 patenata tvrtkama koje su registrirale proizvode koji sadrže srebro. Recenzija iz 2018. (poveznica ovdje) objavljena u časopisu Antibiotics navodi brojne od tih 5.000 patenata.
Prema recenziji, medicinska industrija nudi brojne uređaje presvučene ili infuzirane srebrom poput kirurških igala, implantata, proteza i tretmana za rane. Jedna je tvrtka čak patentirala srebrni premaz za zidove. Za osobnu njegu potrošači mogu kupiti srebrne aparate za brijanje, četkice za zube, dezodoranse, higijenske uloške i kozmetičke losione, kao samo neke od toaletnih potrepština.
Mnoštvo kućnih proizvoda koji sadrže srebro također je na tržištu, poput pročistača zraka, računalnih tipkovnica, posuda za pohranu hrane, rukavica od lateksa, sredstava za čišćenje površina, deterdženta za pranje rublja i sustava za čišćenje cijevi vaše kade.
Stručnjaci su zabrinuti zbog ogromne količine srebra koja se uvlači u razne aspekte svakodnevnog života. U srednjem vijeku srebrnina se tijekom dana koristila među bogatijim klasama uzrokujući argiriju, uglavnom bezopasno stanje zbog previše srebra koje kožu pretvara u plavo.
Terapeutska upotreba srebra seže oko 2.000 godina unatrag, ali ne na raširenoj razini kakvu vidimo danas. Također raste zabrinutost da bi srebro moglo iscuriti iz komercijalnih proizvoda u potoke i vodene tokove, što bi moglo promijeniti mikrobnu strukturu različitih ekosustava.
Mnogi stručnjaci preporučuju korištenje srebra samo kada je potrebno kako bi se smanjio rizik od toksičnosti i smanjila mogućnost stvaranja istih problema kao kod pretjerane uporabe antibiotika, odnosno stvaranja bakterija otpornih na antimikrobna svojstva srebra. Ovi stručnjaci tvrde da moramo naučiti više o tome kako AgNP-i stupaju u interakciju s bakterijama i ljudskim tijelom i zašto su tako moćni (poveznica ovdje).
Pitanja su uvjerljiva. Trebamo li srebro u svemu? Znamo li koji su rizici?
Ako daljnja istraživanja potvrde sposobnost srebra da se sigurno bori protiv globalne krize antimikrobne rezistencije, to će svijet učiniti boljim.
Izvor: Sharleen Lucas, R.N., The Epoch Times
Poveznica na izvorni članak ovdje.
P.S. Nisam slučajno odabrao ovaj znanstveni članak. Znanstvenici su i inače jako oprezni kod prirodnih lijekova, dok baš i nisu bili kod mRNA pripravaka koje nazivaju cjepivima. Kako bilo, ipak priznaju moć srebra u uništavanju patogena i tek, za ne znam koliko godina u budućnost, planiraju eventualnu primjenu na ljudima.
Tu u članku se spominje argirija kao potencijalna opasnost, ali zaboravljaju spomenuti da je ona zabilježena samo jedan put kroz čitavu ljudsku povijest i to kod čovjeka koji nije niti pio običnu vodu nego isključivo srebrenu dobijenu od vode iz vodovoda.
Uglavnom, ja osobno mogu posvjedočiti moć jonsko-koloidnog srebra na vlastitom primjeru. Već skoro 15 godina ja i cijela moja obitelj, otkad smo „otkrili“ srebro, nismo popili niti jedan antibiotik, a nije da nismo bili bolesni, Između ostalog, ja sam se riješio i kronične upale sinusa koju sam, iz godine u godinu, znao vući po šest mjeseci i više. Nikakvi mi antibiotici nisu pomagali.
Moram napomenuti da srebro nije čarobni napitak, ali je izuzetno dobra zamjena za antibiotike, takva da jednu gripu, ako ju uopće i dobijete, prebolite za dva dana. Bitno je znati kako čuvati srebro i kako ga koristiti.
Koga zanima može se javiti na mail Udruge [email protected] kako bih mu objasnio gdje ga može nabaviti i kako ga koristiti.
Pripremio: Miro Perković
Udruga Hrvatski Ratnik