Piše: Dražen Jugec
Rat koji je trebao trajati nekoliko dana pretvara se u globalni obračun – Iran, Rusija i Sjeverna Koreja podižu ulog dok SAD i Izrael ulaze u rat iscrpljivanja! Posljednjih nekoliko dana svijet svjedoči jednoj od najopasnijih geopolitičkih eskalacija posljednjih desetljeća. Sukob koji je na početku izgledao kao još jedna regionalna kriza na Bliskom istoku sada sve jasnije poprima konture šireg globalnog nadmetanja velikih sila…
Iz diplomatskih, vojnih i obavještajnih krugova stižu informacije koje sugeriraju da se rat oko Irana više ne vodi samo između regionalnih protivnika, nego da postaje dio šireg geopolitičkog sukoba između zapadnog bloka i rastuće osovine država koje predvode Rusija, Kina i Sjeverna Koreja.
Poseban potres izazvala je izjava bivšeg američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona koji tvrdi da je Iran samo 72 sata udaljen od finaliziranja sporazuma o nabavi nuklearnog oružja iz Sjeverne Koreje.
Ako bi se takva informacija pokazala točnom, to bi predstavljalo dramatičan strateški preokret. Uvođenje sjevernokorejskih nuklearnih bojnih glava na Bliski istok u potpunosti bi promijenilo ravnotežu snaga u regiji i otvorilo vrata novoj nuklearnoj utrci.
Takav scenarij već dugo kruži u sigurnosnim analizama – takozvana os proliferacije između Teherana i Pjongjanga. U tom modelu Sjeverna Koreja osigurava vojnu tehnologiju, dok Iran zauzvrat pruža energente, financijska sredstva ili stratešku suradnju.
Obavještajne službe navodno već prate potencijalne rute transporta između dvije zemlje, a sama činjenica da se spominje ‘rok od 72 sata’ sugerira da bi eventualni transfer mogao biti u završnoj fazi. Ako je to točno, međunarodna zajednica ulazi u iznimno osjetljiv trenutak.
Moskva ulazi dublje u sukob
Istovremeno, paralelno s nuklearnim spekulacijama razvija se i konkretna vojna suradnja između Rusije i Irana.
Prema dostupnim informacijama, Moskva i Teheran finalizirali su sporazum vrijedan oko 500 milijuna eura kojim će Iran dobiti 500 lansirnih jedinica protuzračnog sustava Verba te oko 2.500 projektila 9M336.
Radi se o modernom prijenosnom sustavu protuzračne obrane četvrte generacije namijenjenom uništavanju helikoptera, dronova i krstarećih projektila. Njegova najveća prednost je mobilnost.
Za razliku od velikih radarskih baterija koje je relativno lako locirati i uništiti, Verba sustav koriste mali pokretni timovi. Takve jedinice mogu se brzo premještati, skrivati i napadati iz zasjede, što znatno otežava operacije protivničkog zrakoplovstva.
Drugim riječima – Iran pokušava stvoriti raspršenu i fleksibilnu obrambenu mrežu koja može preživjeti čak i nakon intenzivnih zračnih udara.
Ruska crvena linija: zaštita Khameneijevog nasljednika
Politička dimenzija sukoba dodatno se zaoštrila nakon informacija da je Mojtaba Khamenei, sin iranskog vrhovnog vođe i potencijalni budući lider Irana, stavljen pod rusku sigurnosnu zaštitu.
Prema pojedinim izvještajima, ruski predsjednik Vladimir Putin jasno je poručio Washingtonu da bi svaki pokušaj atentata ili destabilizacije oko iranskog nasljednika mogao izazvati ozbiljne posljedice. Time sukob dobiva potpuno novu razinu.
U tom scenariju potencijalni udar na iransko vodstvo više ne bi bio samo regionalni događaj nego bi mogao otvoriti izravnu konfrontaciju između Rusije i Sjedinjenih Država.
Rat iscrpljivanja: jeftini dronovi protiv skupe tehnologije
Na samom bojištu situacija se razvija drugačije nego što su mnogi očekivali. Iran je pokazao sposobnost masovnog korištenja jeftinih dronova i raketa, čime pokušava iscrpiti sofisticirane i iznimno skupe zapadne sustave protuzračne obrane. U jednom od napada spominje se čak 1.200 dronova lansiranih u jednom valu.
Strategija je jasna: natjerati protivnika da troši preskupe presretače na jeftine ciljeve. Ovakav model ratovanja već je viđen u Ukrajini i pokazao se izuzetno učinkovit u dugotrajnim sukobima. To znači da rat sve više ulazi u fazu industrijskog nadmetanja, gdje proizvodni kapaciteti i logistika postaju jednako važni kao i tehnologija.
Trumpova frustracija i pogrešna očekivanja
U Washingtonu raste frustracija. Donald Trump javno je poručio da nije zadovoljan razvojem situacije te se pita zašto Iran još nije prisiljen na kapitulaciju unatoč činjenici da su američke snage dobile široke ovlasti za vojno djelovanje.
Problem je, međutim, što se stvarnost sukoba pokazuje puno složenijom. Iran se nije raspao. Iranska vojna infrastruktura nije kolabirala. Regionalni saveznici nisu napustili Teheran.
Naprotiv – Iran se reorganizira, a podrška Rusije dodatno stabilizira njegov položaj. Istovremeno Kina upozorava na opasnost globalne eskalacije, dok se Sjeverna Koreja pojavljuje kao potencijalni partner u strateškoj vojnoj suradnji.
Drugim riječima, sukob koji je možda zamišljen kao brza demonstracija vojne nadmoći sada sve više izgleda kao dugotrajni rat iscrpljivanja.
Tiha geopolitička osovina
Jedan od najvažnijih, ali i najmanje javno analiziranih elemenata ove krize jest postupno formiranje nove geopolitičke konfiguracije. Rusija pruža vojnu opremu i političku zaštitu. Sjeverna Koreja se spominje u kontekstu osjetljivih vojnih tehnologija. Kina upozorava na globalne posljedice i poziva na stabilizaciju energetskih tokova.
Iako ne postoji formalni savez, sve više analitičara govori o neformalnoj osovini država koje djeluju kao protuteža zapadnom bloku.
Tko trenutno dobiva, a tko gubi?
Ako se trenutna situacija promatra hladno i bez političkih narativa, slika je prilično jasna. SAD i Izrael očekivali su brži i lakši rasplet. Umjesto toga suočavaju se s:
– dugotrajnim ratom
– rastućim ekonomskim pritiscima
– energetskom krizom
– sve većim uključivanjem drugih velikih sila
Iran je, s druge strane, uspio izdržati prvi udar i stabilizirati obranu, dok mu ruska vojna i politička podrška daje dodatni prostor za manevriranje. To ne znači da je rat odlučen. Ali znači da je početna procjena brzog sloma Irana očito bila pogrešna.
U ovakvim sukobima vrijeme često postaje presudan faktor. A ratovi u kojima vrijeme radi protiv velikih sila rijetko završavaju onako kako su planirani na početku.
Jedno je sigurno: naredni dani mogli bi odlučiti hoće li se ovaj sukob zadržati u regionalnim okvirima ili će prerasti u najopasniju globalnu krizu 21. stoljeća.
B.M.
“Jer Gospod očima svojim obilazi po svoj zemlji da se pokaže jakim onima koji su predana srca. Ludo si u tome postupio, zato ćeš odsada imati ratove.” (2. Ljetopisa 16,9).
Zapratite nas na društvenim mrežama, pozovite i druge da nas zaprate:
Udruga Hrvatski Ratnik