Posted by Hrvatski Ratnik
Kad na jednom glavnostrujaškom europskom mediju kao što je Bloomberg pročitate članak o mogućnosti novog sukoba u našem susjedstvu, na Balkanu, morate si postaviti pitanje je li rat već dogovoren budući su glavni mediji produžena ruka globalne oligarhije koja upravlja svim svjetskom zbivanjima, osobito ratovima. Autori članka, koji je objavljen 25. siječnja ove godine, su Andrea Dudik i Misha Savic.
Članak je posebno interesantan nama budući smo rubna članica EU i NATO saveza, a kao što znamo u Hrvatskoj, najvjerojatnije na Plesu, se planira gradnja poljske ratne bolnice a koje se inače grade isključivo u blizini zone ratnih sukoba. Pojednostavljeno rečeno, sve izgleda upućuje na novi ratni sukob na „brdovitom Balkanu“.
Prijevod članka je u nastavku…
Posljednji veliki sukob na ovom kontinentu koji bijaše na Balkanu nikada nije prestao tinjati, te je krhki mir ugrožen.
Dok se ukrajinski saveznici svađaju oko toga što je sljedeće, kako bi se zemlji pomoglo u borbi protiv snaga Vladimira Putina, nedovršeni poslovi drugdje na pragu NATO saveza također trebaju malo više pažnje.
Balkan je dugo bio sinonim za političku i etničku nestabilnost, a stvari su se u posljednje vrijeme pogoršale. Od ljeta su napetosti eskalirale nakon što je Kosovo reklo Srbima koji žive na tamo da moraju usvojiti iste lokalne osobne iskaznice i registarske pločice kao i albanska većina. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je čak i posljednje dane prosinca proveo pokušavajući ublažiti zastoj nakon što su stanovnici sa sjevera Kosova blokirali ulice i sukobili se s policijom.
Izvanjskim promatračima bi problem mogao izgledati trivijalan, ali u loncu podjela i međusobnog nepovjerenja i mala iskra može lako postati vatrena stihija. Diplomat u Beogradu, koji je želio ostati anoniman jer nije ovlašten javno govoriti, je rekao da je šokantno gledati kako Europa koketira s drugim sukobom u posljednjih nekoliko mjeseci. Drugi diplomat, koji se nalazi u glavnom gradu Kosova Prištini, je rekao da su barikade imale prizvuk rata između Hrvatske i Srbije 1990-ih.
Vučića su, uz potporu Putina, u prošlosti njegovi suparnici optuživali da potpiruje vatru na Kosovu. Te noći krajem prosinca nazvao je jednima od najtežih u svom životu. “To bi nas odvelo u totalnu katastrofu,” rekao je u intervjuu u svojoj rezidenciji u Beogradu 17. siječnja. “Bio sam jako uplašen.”
Upozorenja da se sprema nešto veće podsjetnik su na nezacijeljene rane iz prijašnjeg sukoba u Europi i nije slučajnost da su se vratile tijekom rata u Ukrajini koji je započeo prije gotovo godinu dana. Dok su Europska unija, NATO i Rusija zaokupljeni sukobom u Ukrajini, kosovski premijer Albin Kurti zagazio je tamo gdje se njegovi prethodnici nisu usudili zbog straha od posljedica. Srbija je u međuvremenu pokušavala uskladiti svoje odnose s Europom i Rusijom koji su napeti zbog rata.
“Vučić je oslabljen jer njegov stari saveznik Putin vodi rat. Kosovo je također oslabljeno jer u europskoj agendi ima malo mjesta za druge probleme osim rata”, kaže Žarko Puhovski, profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu. “Napetosti koje su počele prije nekoliko mjeseci postale su svakodnevne i to je vrlo zabrinjavajuće.”
Balkan, najnestabilniji kutak Europe koji vuče korijene iz vremena Osmanlija, pokazuje mnoge svoje stare osobine. Bosna i Hercegovina ostaje paralizirana s obzirom na trostruku vladu koja je rođena u mirovnom sporazumu iz 1995., a Putinov saveznik koji upravlja srpskim entitetom i dalje prijeti odcjepljenjem. Crnu Goru, koja se pridružila NATO-u 2017., organizacija Freedom House sa sjedištem u Washingtonu sada smatra hibridnim režimom. Albanci opet masovno napuštaju svoju zemlju.
Na Kosovu je komplicirano održati krhki mir. Srbija Kosovo smatra svojim, kolijevkom svoje nacije – kao što Putin gleda na Ukrajinu. Trvenja između etničke albanske većine na Kosovu i nekih 100.000 Srba, koji još uvijek žive uglavnom na sjeveru države od 1,8 milijuna stanovnika, dolazila su i nestajala otkako je 1999. bombardiranje, koje je predvodio NATO savez, protjeralo vojsku jugoslavenskog moćnika Slobodana Miloševića.
Pomirenje je zapelo u slijepoj ulici 2008. kada je vlada u Prištini jednostrano proglasila neovisnost od Srbije. Stvaranje nacionalne države podržalo je oko pola svijeta, uključujući SAD i EU, osim pet njenih članica, ali bez Srbije, Rusije i Kine.
I za Kosovo i za Srbiju krajnji cilj je članstvo u EU. Bruxelles je jasno stavio do znanja objema nacijama da napredak ovisi o njihovoj sposobnosti da poprave međusobne odnose. Izaslanici su ih pritegnuli kako bi prihvatili novi mirovni pakt koji je izradila EU. Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku, rekao je 23. siječnja da je postizanje sporazuma jedini način da se “prekine začarani krug krize na terenu i smanji rizik od daljnje eskalacije”. Vučić je isti dan novinarima rekao da Srbija to mora ozbiljno shvatiti.
Ali izgleda neće tako skoro. I dalje je potrebno oko 3.800 vojnika NATO-a stacioniranih na Kosovu za održavanje sve nesigurnijeg mira, a nedavni događaji su pokazali da su oni i dalje potrebni. “Ova situacija može trajati godinama”, kaže Puhovski. “A sve ovisi o tome hoće li nekoliko pijanaca izazvati nešto puno, puno gore.”
Te dvije zemlje također vode čelnici s vrlo sukobljenim političkim pozadinama. Vučić (52), bivši Miloševićev ministar informiranja, učvrstio je svoj položaj u Srbiji uvjerljivom pobjedom na izborima prošle godine. On je vješto balansirao među suprotnostima držeći Srbiju na putu ka EU, dok je istovremeno držao otvorena vrata prema Rusiji, a to je postalo teže od rata u Ukrajini. Vučić je osudio Putinovu invaziju, ali se odbio pridružiti EU u sankcijama Rusiji, a i njegova vlada u Beogradu održavala je veze s Rusijom.
Kurti (47), ljevičarski radikal koji je nekoć bio politički zatvorenik u Srbiji, usprotivio se postojećem sporazumu s EU između Kosova i Srbije iz 2013. U svojoj drugoj premijerskoj turneji kao svoj prioritet postavio je potvrđivanje suvereniteta Kosova, čak i ako to znači dodatno antagoniziranje Srba. Čelnici suparničkih stranaka na Kosovu kritizirali su ga zbog poticanja prosvjeda i nazvali ga nepredvidivim.
Posljednji primjer bio je njegov potez da pokrene pitanje registarskih pločica i osobnih iskaznica. Prkosni Srbi, koji dobivaju financijsku potporu od Beograda i koriste putovnice koje je izdala Srbija, kao i njen novac, podigli su barikade na sjeveru Kosova.
Dana 27. i 28. prosinca Vučić se uputio u Rašku, gradić unutar Srbije sjeverno od podijeljenog grada Mitrovice na Kosovu. Lokalno srpsko stanovništvo je poslušalo njegovu molbu da demontiraju sve barikade, iako je napetost i dalje 10 puta veća od uobičajene, rekao je u intervjuu s Jasminom Kuzmanović u Beogradu nekoliko tjedana kasnije. Regija mora ostati mirna, rekao je, jer bi nas “bilo što drugo odvelo u ponor”.
Izvor: Bloomberg, poveznica na članak ovdje.
Udruga Hrvatski Ratnik