Zakon o porijeklu imovine i reset zakonodavnog okvira

Piše: Miro Perković

Koncem travnja 1990. godine, Sabor Socijalističke Republike Hrvatske donosi Zakon o prestanku važenja Zakona o ispitivanju porijekla imovine i oduzimanja nezakonito stečene imovine kojim se obustavljaju svi do tada pokrenuti postupci po odredbama do tada važećeg Zakona (Narodne novine br.14/84).

Nakon ukidanja Zakona o porijeklu imovine povremeno su se čule rasprave o potrebi izrade novog zakona koji do danas nije donijet. Naravno da je takvo stanje pogodovalo i pogoduje povlaštenicima koji su imali priliku sudjelovati u pretvorbi i privatizaciji, i koji su mahom svi bili pripadnici ili doušnici bivše Službe državne sigurnosti, kolokvijalno zvane UDBA, a koji su danas najbogatiji i najmoćniji ljudi naše domovine. Stvarni vlasnici najvećih banaka u Hrvatskoj, PBZ-a, Zagrebačke banke… nisu strane banke nego bivši čelnici tih banaka koje su samo formalno u stranim rukama. Privatizacija naših banaka je kriminal svjetskih razmjera koji smo mi platili 80 milijardi kuna, da bi na koncu iste te banke završile u vlasništvu menadžera koji su vodili sanaciju tih banaka, a tek neznatan dio u vlasništvu stranih banaka. Mnoga poduzeća su privatizirana putem zaloga imovine samog poduzeća da bi na koncu novi vlasnici rasprodali imovinu poduzeća a radnike bacili na ulicu. To su samo neke u nizu pretvorbenih i privatizacijskih pljački koje jako podsjećaju na Alanfordovski sindrom.

Uglavnom, nužno je donijeti Zakon o porijeklu imovine, a isto je tako nužno i resetirati postojeći zakonodavni okvir. U nastavku su prijedlozi kako to napraviti.

Točka 4.

Četvrti prijedlog se odnosi na zakon o porijeklu imovine i oduzimanju nezakonito ili neproporcionalno prihodima stečene imovine:

1. Donijeti zakon o ispitivanju porijekla imovine.
2. Oduzeti sudski dokazano nezakonito stečenu imovinu, a imovinu za koju se ne može utvrditi nezakonito stjecanje, ali niti vlasnik ne može dokazati porijeklo, a uvelike prelazi prihode od rada ili samostalne djelatnosti, dividende i sl. oporezovati stopom od 90% u korist proračuna RH. To se odnosi i na imovinu stečenu tijekom pretvorbe i privatizacije javnih poduzeća i dobara utvrđivanjem pogodovanja, odnosno povlaštenih informacija i kupovine poduzeća kreditima u kojima je zalog bila imovina istih.
3. Imovina manja od struke utvrđene vrijednosti /cca 4.000.000 kuna/ neće se istraživati osim u slučajevima kad postoje indicije da se radi o imovini stečenoj kriminalnim ili koruptivnim djelovanjem utvrđenim od strane nadležnih institucija.
4. Kriminalne i koruptivne radnje ne podliježu procesu zastare.

Točka 5.

Peti prijedlog se odnosi na reset zakonodavnog okvira:

1. Povećati kazne za teška kaznena djela do razine doživotnog zatvora bez mogućnosti pomilovanja.
2. Donijeti zakon o sankcioniranju izdaje i djelovanja protiv domovine sa zapriječenim visokim zatvorskim kaznama do doživotnog zatvora i /ili/ protjerivanjem i oduzimanjem hrvatskog državljanstva, u situacijama kad se radi o građanima koji državljanstvo nisu stekli rođenjem ili pripadnošću hrvatskom narodu, ili imaju državljanstvo i neke druge države.
3. Smanjiti presije na obične građane koji uredno obavljaju svoje građanske dužnosti uvođenjem pismene opomene za određene prekršaje ako su učinjeni prvi ili drugi put, i ako nisu teške naravi /tu se osobno misli na prometne prekršaje/, a drastično povećati kazne za obijesno ponašanje bilo u prometu ili svakodnevnom životu.
4. Uvesti plaćanje prometnih prekršaja sukladno visini prihoda, tako da za isti prekršaj kazna bude od 5% neto mjesečnih prihoda za treći prekršaj, pa na više za učestale ponavljače kad može prijeći i 100% mjesečnog prihoda plus zatvorska kazna te oduzimanje sredstva izvršenja prekršaja.
5. Smanjiti poreznu presiju isključivo na proizvođače i izvoznike za duplo. Ukinuti nepotrebne, a ponekad i sumanute namete i obveze, i maksimalno olakšati proizvođačima i izvoznicima rad, te državnim jamstvima omogućiti povoljna kreditna sredstva za početak ili unapređenje posla.
6. Smanjiti birokratsku proceduru ishodovanja građevinske dozvole osnivanjem jedinstvenog ureda za ishodovanje iste, te ukidanje nebrojenih suglasnosti koje trenutno građanin mora tražiti na nekoliko desetaka različitih adresa.

Svi prijedlozi vezano za ove dvije točke su dobrodošli i možete ih iznijeti u komentarima ispod teksta.

Udruga Hrvatski Ratnik